Srbima bliža Njujorška berza od Beogradske

Bez autora
Dec 03 2017

Svakog meseca naši građani, posredstvom ovdašnjih brokera, obrnu najmanje deset miliona evra na svetskim finansijskim tržištima. Možda je to i dvadeset miliona evra, jer zvaničnih podataka o tome nema. Da se radi o tolikoj sumi više je iskustvo brokera koji plasiraju novac, a koji su to saopštili na konferenciji Beogradske berze koja je održana pre nekoliko nedelja kao ilustracija toga da kod građana postoji potencijal za ulaganja, ali da oni kod nas naprosto nemaju u šta novac da ulože. Prema njihovom iskustvu naši građani trguju akcijama: Epla, Majkrosofta, Amazona, Koka-Kole, Diznija, Fejsbuka, BMV-a, Dojče Telekoma, Simensa, Vodafona, Dajmlera... Ukratko, svih najvećih kompanija na najvećim svetskim berzama poput Njujorka, Londona, Frankfurta...

Srbima bliža Njujorška berza od BeogradskeSvakog meseca naši građani, posredstvom ovdašnjih brokera, obrnu najmanje deset miliona evra na svetskim finansijskim tržištima. Možda je to i dvadeset miliona evra, jer zvaničnih podataka o tome nema.

Da se radi o tolikoj sumi više je iskustvo brokera koji plasiraju novac, a koji su to saopštili na konferenciji Beogradske berze koja je održana pre nekoliko nedelja kao ilustracija toga da kod građana postoji potencijal za ulaganja, ali da oni kod nas naprosto nemaju u šta novac da ulože.

Prema njihovom iskustvu naši građani trguju akcijama: „Epla”, „Majkrosofta”, „Amazona”, „Koka-Kole”, „Diznija”, „Fejsbuka”, BMV-a, „Dojče Telekoma”, „Simensa”, „Vodafona”, „Dajmlera”... Ukratko, svih najvećih kompanija na najvećim svetskim berzama poput Njujorka, Londona, Frankfurta...

S druge strane, na našoj berzi vrti se tek nekoliko likvidnih „papira”, pa kad neko zaradi na kupovini i rastu, male su mu mogućnosti za dalji obrt kapitala. Podsećanja radi, korpa Beleks15 više ne broji 15 najprestižnijih kompanija listiranih na berzi, već samo 11, jer su ostale kompanije odlučile da napuste berzu, jer od toga nisu imale mnogo koristi, već samo trošak.

Poznavaoci prilika kažu da ograničenje za ulaganje na ovdašnjoj berzi nije samo to što je mala mogućnost zarade, već možda više to što kompanije nisu zainteresovane da na berzi prikupe kapital prodajom svojih akcija, pa posledično ni građani nemaju alternative za ulaganje.

Za razliku od drugih berzi u okruženju naša se još nije oporavila nakon krize i berzansko trgovanje i dalje je veoma malo. Poređenja radi, u boljim danima 2007. godine dnevno trgovanje je dostizalo deset miliona evra, a sada se mesečno trgovanje od pet miliona evra smatra uspehom. Sada na berzi dominira trgovanje državnim obveznicama, dok je trgovanje akcijama palo na petnaestak odsto.

Da građani imaju novac jasno je po tome što na štednji u bankama drže preko devet milijardi evra. I uprkos niskim kamatama štedni ulozi se iz godine u godinu povećavaju.

Nenad Gujaničić iz brokerske kuće „Momentum sekjuritis” kaže da građani, zbog niskih kamata na štednju koje traju već nekoliko godina, polako traže druge načine da ulože novac.

– Sve je aktuelnija kupovina finansijskih instrumenata na inostranim tržištima, a tehnički i regulatorno ne postoje nikakve prepreke za to. Štaviše, jeftinije je kupiti neku akciju na svetskim berzama nego što je slučaj sa kupovinom akcija na Beogradskoj berzi. Jer, niži su troškovi trgovanja u inostranstvu nego kada se trguje na Beogradskoj berzi, a to je sve posledica visokog nesklada u razvoju ovih tržišta – objašnjava Gujaničić.

On pojašnjava da su investitorima iz Srbije dostupne sve vrste finansijskih instrumenata na svetskom tržištu, kojih ima u izobilju, od akcija najpoznatijih kompanija do dužničkih finansijskih instrumenata.

– Ipak, za ovu vrstu ulaganja neophodno je imati barem osnovno predznanje o finansijskom tržištu, a kako bi se smanjio rizik neophodno je kupiti više vrsta akcija ili drugih finansijskih instrumenata. Zato je potrebno plasirati barem 10.000 evra kako bi se minimizirali troškovi i smanjio rizik, ali ne znači da nema građana koji i sa dosta manjom sumom izađu na svetsko tržište – kaže broker „Momentum sekjuritisa”.

I on potvrđuje da je generalno posmatrano domaće finansijsko tržište prilično nerazvijeno i građani koji imaju viška sredstava uglavnom su osuđeni na nekolicinu investicionih alternativa. Najveći broj njih angažuje sredstva u štedne depozite, pomenutih preko devet milijardi evra, mali broj kupuje državne obveznice, a minimalan trguje akcijama i štedi kroz investicione fondove.

Tek krajem godine građani će, bez posrednika što znači brokera, moći da kupe nove štedne obveznice koji će emitovati Ministarstvo finansija. Takođe, i osiguranja sa raznim vrstama usluga ne mogu se baš pohvaliti da su uspela da „prevuku” veći deo štednje nudeći različite paketa usluga.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik