U fokusu - Bosna i Hercegovina

Koliko će BiH novca vratiti naredne godine?

Ukupan dug BiH trenutno iznosi oko osam milijardi maraka. Od tog iznosa, prema nacrtu budžeta za narednu godinu, kojeg je na posljednjoj sjednici usvojio Savjet ministara BiH, biće vraćeno nešto više od milijardu KM.

Iako je ovaj iznos dio državnog budžeta, obaveze institucija čine manje od jedan odsto ukupnih godišnjih obaveza, oko šest miliona maraka. Tome treba dodati još oko 9,5 miliona KM koje će vratiti Brčko Distrikt. Ostatak od oko 990 miliona KM treba da vrate entiteti iz svojih budžeta.

Tačnije, iz budžeta FBiH će naredne godine biti izdvojeno oko 645 miliona KM za vraćanje međunarodnog duga, dok će Republika Srpska za te namjene morati izdvojiti nešto više od 340 miliona maraka.

Ako posmatramo po kreditorima, u toku naredne godine najviše ćemo morati platiti Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), ukupno 350 miliona KM.

Zanimljivo je da BiH, iako je dobila prvu tranšu novog, takozvanog produženog aranžmana, u iznosu od oko 150 miliona maraka, još nije vratila ni prethodni kredit dobijen od MMF-a, po osnovu stend-baj aranžmana. Ovaj prethodni kredit je odobren prije pet godina i još smo po tom osnovu dužni blizu 700 miliona maraka.

S obzirom na omjer visine starog i novog duga prema MMF-u, te iznosa godišnje rate, ispada da nam je ova međunarodna finansijska institucija odobrila novi kredit kako bismo im mogli vraćati onaj stari.

Kada već spominjemo stara zaduženja, vrijedi napomenuti da BiH još vraća kredite koje je dobila za vrijeme bivše SFRJ. Dobar dio ovih dugova, prema kreditorima okupljenim u takozvani Londonski i Pariški klub, otpisan je nakon rata.

Tu je još, kao povjerilac, i Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), koja djeluje u okviru Svjetke banke. Najviše dugujemo Pariškom klubu, oko 700 miliona maraka. Slijedi IBRD koja potražuje oko 370 miliona KM, te Londonski klub povjerilaca kojem dugujemo oko 180 miliona maraka.

U toku naredne godine dug koji je nastao za vrijeme SFRJ biće umanjen za više od 80 miliona KM. Prema Pariškom i Londonskom klubu FBiH će vratiti 57 miliona KM, a RS 36 miliona maraka. Osim toga, dio novca će biti plaćen i IBRD-u, ali se taj iznos "stopio" s novim dugom, nastalim nakon rata u BiH.

Kreditori, kojima ćemo u toku naredne godine vratiti više od 100 miliona maraka su Svjetska banka, tačnije njena razvojna agencija IDA, kojoj ćemo vratiti 133 miliona KM, te Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kojoj ćemo isplatiti 116 miliona KM.

Zanimljivo je da je od spomenutih sedam milijardi novog duga, blizu dvije milijarde iskorišteno za putnu infrastrtukturu. Tačnije, oko 1,4 milijarede maraka su krediti koji su uzeti za izgradnju autoputeva u BiH i to Koridora Vc, te autoputeva Banja Luka – Doboj i Banja Luka – Gradiška.

Ostalih oko 500 miliona KM otpada na kredite koji su uzeti za izgradnju i obnovu ostalih putnih pravaca u zemlji. Najvažniji kreditori u oblasti cestogradnje su EBRD, Evropska investiciona banka (EIB), Kuvajtski fond, OPEC-ov fond za međunarodni razvoj (OFID) i drugi. Obaveza vraćanja ovih kredita je na entitetima.

Spomenuti kreditori su odobravali novac i za izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture. Trenutno zaduženje BiH po osnovu kredita koji su iskorišteni za ove namjene iznosi oko 360 miliona KM.

Značajan iznos trenutnog zaduženja BiH otpada i na kredite uzete za realizaciju elektroenergetskih projekata. Trenutno je BiH po tom osnovu dužna više od 1,1 milijardi maraka. Najznačajniji kreditor u ovoj oblasti je Njemačka razvojna banka KfW, od koje smo dobili više od 450 miliona KM kredita. Tu je i EIB sa oko 430 miliona KM, te Svjetska banka, čiji doprinos u ovoj sumi iznosi više od 200 miliona maraka.

Od ovog novca je planirano da se grade i obnavljaju elektroenergetski objekti, poput HE Vranduk, vjetroelektrana Podveležje i Mesihovina, te brojnih drugih objekata. Tu su i projekti podrške povećnju energetske efikasnosti, elektrifikacija pojedinih područja i slično.

U toku ove godine mnogo se pisalo o tome kako se entiteti zadužuju kod komercijalnih banaka, putem emitovanja vrijednosnih papira, obveznica i trezorskih zapisa. Po tom osnovu, entiteti će iz budžeta u narednoj godini morati izdvojiti blizu 16 miliona KM kako bi vraćali ova zaduženja, dok će iz budžeta Brčko Distrikta biti isplaćeno oko 1,5 miliona maraka za ove namjene.

Tačnije Vlada FBiH će morati isplatiti nešto više od osam miliona KM, a Vlada Republike Srpske više od 7,5 miliona maraka. Novac će moratiti isplatiti trima komercijalnim bankama i to UniCredit, Raiffeisen i Erste banci.