Konditorska industrija u BiH bilježi trend rasta, te je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS-a, u 2016. godini proizvedeno 24,6 hiljada tona konditorskih proizvoda samo u ovom bh. entitetu. Rast je primjetan od 2000. godine, kada je proizvedeno 1,5 hiljada tona do 2005. kada je bilo 8,8 hiljada tona, što je nastavljeno i 2013. sa 14,8 hiljada tona i 2014. godine - 20 hiljada tona. Sa stanovišta profitabilnosti i kvaliteta proizvoda, konditorski proizvodi imaju već izgrađenu kvalitetnu robnu marku, što pokazuju podaci o izvozu konditorskih proizvoda u zemlje EU, SAD, Kanadu, Australiju i Saudijsku Arabiju. Uspjeh konditorske industrije zasniva se i na kvalitetnoj politici razvoja, u smislu da se u pojedinim firmama sva ostvarena dobit ulaže u razvojne programe i povećanje proizvodnje, kazao je Slavko Stevanović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duhansku industriju RS-a.
Konditorska industrija u BiH bilježi trend rasta, te je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS-a, u 2016. godini proizvedeno 24,6 hiljada tona konditorskih proizvoda samo u ovom bh. entitetu.
Rast je primjetan od 2000. godine, kada je proizvedeno 1,5 hiljada tona do 2005. kada je bilo 8,8 hiljada tona, što je nastavljeno i 2013. sa 14,8 hiljada tona i 2014. godine - 20 hiljada tona.
Razvojni programi
- Sa stanovišta profitabilnosti i kvaliteta proizvoda, konditorski proizvodi imaju već izgrađenu kvalitetnu robnu marku, što pokazuju podaci o izvozu konditorskih proizvoda u zemlje EU, SAD, Kanadu, Australiju i Saudijsku Arabiju. Uspjeh konditorske industrije zasniva se i na kvalitetnoj politici razvoja, u smislu da se u pojedinim firmama sva ostvarena dobit ulaže u razvojne programe i povećanje proizvodnje, kazao nam je Slavko Stevanović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duhansku industriju RS-a.
Uz sve probleme s kojima se i inače susreću privredna društva, kod konditora je, kako nam je rekao Stevanović, izraženiji problem negativnih efekata u promjenama kursa stranih valuta, jer su u velikoj mjeri uvozno zavisni sa sirovinama koje se ne proizvode u našoj zemlji (čokolada, kakao) ili se proizvode u neznatnim količinama u odnosu na njihove potrebe (orasi, lješnjaci...).
Kada su u pitanju kakao i proizvodi od kakaa, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2017. je izvezeno ukupno 4.864.679 kilograma vrijednosti 25.203.891 KM, i to najviše u Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Hrvatsku, a uvezeno je 19.774.036 kilograma vrijednosti 154.998.662 KM. Najviše smo ove proizvode uvozili iz Hrvatske, Srbije, Poljske, Turske i Njemačke.
Potražnja
- Nepovoljan robni bilans proizlazi, između ostalog, jer se u grupi uvoznih proizvoda nalaze kakao i čokolada kao sirovina u proizvodnji konditorskih proizvoda, ali svakako i zbog male proizvodnje u odnosu na tražnju na domaćem i inostranom tržištu, što je naročito izraženo u Federaciji BiH, gdje imamo znatno manju proizvodnju konditorskih proizvoda nego kod nas, zaključio je Stevanović.