Mali trgovci ne nestaju, još jače se bore

Bez autora
Feb 13 2018

Vodećih 250 maloprodajnih lanaca u svetu ostvarilo je u poslovnoj 2016. godini ukupne prihode od 4,4 hilajde milijardi dolara. To predstavlja kombinovani rast od 4,1 odsto, pokazuje istraživanje konsultantsko-revizorske kompanije Dilojt "Globalna snaga maloprodaje 2018". Svetska privreda je trenutno usred ciklusa relativno stabilnog rasta i povoljnih okolnosti. Evropa i Japan beleže ubrzani rast, Kina i SAD stabilizaciju, dok se na mnogim tržištima u razvoju beleži oporavak, objašnjava Žarko Mijović, partner u Dilojtu. Dodaje da je snažniji privredni rast posebno dobrodošao u maloprodajnom sektoru, ali da se trgovci i dalje bave negativnim posledicama veće nejednakosti dohotka, protekcionističkih akcija i potencijalnog uticaja rigidnije monetarne politike.

Mali trgovci ne nestaju, još jače se boreVodećih 250 maloprodajnih lanaca u svetu ostvarilo je u poslovnoj 2016. godini ukupne prihode od 4,4 hilajde milijardi dolara. To predstavlja kombinovani rast od 4,1 odsto, pokazuje istraživanje konsultantsko-revizorske kompanije Dilojt (Deloitte) "Globalna snaga maloprodaje 2018".

"Svetska privreda je trenutno usred ciklusa relativno stabilnog rasta i povoljnih okolnosti. Evropa i Japan beleže ubrzani rast, Kina i SAD stabilizaciju, dok se na mnogim tržištima u razvoju beleži oporavak", objašnjava Žarko Mijović, partner u Dilojtu.

Dodaje da je snažniji privredni rast posebno dobrodošao u maloprodajnom sektoru, ali da se trgovci i dalje bave negativnim posledicama veće nejednakosti dohotka, protekcionističkih akcija i potencijalnog uticaja rigidnije monetarne politike, navodi se u saopštenju Dilojta.

Pet najvećih maloprodajnih lanaca (Volmart, Kostko, Kroger, nemački Švarc i Volgrin Buts Alijansa) zadržalo je čelne pozicije na listi.

Organski rast, akvizicije i nestabilnost deviznog kursa doveli su do promena kod preostalih pet na listi, pa sada najboljih deset učestvuje u ukupnim prihodima sa 30,7 odsto naspram prošlogodišnjih 30,4 odsto.

Prvi put u poslednje četiri godine trgovci odećom i aksesoarima nisu nosioci rasta, ali ostaju najprofitabilniji sektor.

Trgovci robom široke potrošnje (FMCG) su ubedljivo najveće kompanije po prihodima (prosečni prihodi od prodaje na malo su skoro 21,7 milijardi dolara), ali i najbrojnije - ima ih 135, što je 54 odsto od vodećih 250, u čijim ukupnim prihodima su zastupljeni sa dve trećine.

Udeo Evrope u 250 vodećih se dodatno smanjio, pa su sada na listi 82 maloprodajna lanca iz Evrope, za razliku od 85 koliko ih je bilo 2015, odnosno 93 godinu pre (2014), a jaz u odnosu na Severnu Ameriku je sve dublji.

Ipak, uprkos sve manjem udelu, evropski trgovci na malo su, globalno gledano, najaktivniji u potrazi za prilikama za rast izvan matičnih tržišta. Gotovo 41 odsto ukupnih prihoda koje su ostvarili potiče iz inostranstva, a brojka je gotovo dvostruko veća od one koju su ostvarili svi sa liste 250 vodećih.

Izveštaj "Globalna snaga maloprodaje u 2018." donosi i osvrt na iznova definisana pravila, ovog puta u vreme korenitih promena. Verovatno će biti neophodne inovativnost, saradnja, konsolidacija, integracija i automatizacija kako bi se ponovo podstakla trgovina, duboko zadirući u način dosadašnjeg i budućeg poslovanja trgovaca.

Mnogi trgovci koji su se u početku držali po strani i nisu pratili digitalne trendove, sada pokušavaju da nadoknade izgubljeno.

Tradicionalne prodavnice ne nestaju, o čemu svedoči 90 odsto prodaje koja se i dalje odvija u takvim prodavnicama. Ipak, da bi išli u korak sa pogodnostima i beskrajnom ponudom na internetu, ključni su iskustvo potrošača i kreiranje povezanosti između potrošača i brenda.

Ponovno otkrivanje maloprodaje sa primenom najnovijih tehnologija. Internet stvari, veštačka inteligencija, proširena i virtuelna realnost, kao i roboti, realnost su koje bi svi trgovci trebalo da budu svesni, navodi se u saopštenju DiIojta.

U izveštaju se uočavaju i četiri trenda.

Pre svega, izgradnja digitalnih kapaciteta najnovije generacije. Malorpodajni lanci širom sveta sve se više prilagođavaju činjenici da se, iz perspektive potrošača, nabavka ne sastoji samo u kombinaciji fizičke i virtuelne trgovine, niti u prednostima jednog kanala u odnosu na drugi. Pre se može reći da potrošači ne razmišljaju preterano o tome, ne daju prednost jednom kanalu u odnosu na druge.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik