pretraga

kursna lista

BA

HR

RS

MK

EUR 118.055
USD 100.5836
CHF 101.4916
GBP 132.2301
CAD 76.6093
HRK 15.9583
BAM 60.3606
EUR 1.955830
CAD 1.349428
HRK 26.179579
CHF 1.775370
GBP 2.573629
USD 1.757863
RSD 1.592767
CAD 5.051136
CZK 0.281834
CHF 6.985052
GBP 9.636229
USD 6.918497
EUR 7.624184
PLN 1.743468
EUR 61.505
USD 46.5066
GBP 72.8128
CHF 46.4119
CAD 45.4818
16.05.2018.Glas Srpske

Dijaspora poslala 2,6 milijardi KM

Dijaspora poslala 2,6 milijardi KMSve veći broj građana koji žive u inostranstvu uzrokovao je i povećanje novčanih doznaka koji iz dijaspore stižu u Bosnu i Hercegovinu svake godine.

Tačnije, u 2017. godini iznos novčanih doznaka iz dijaspore bio je 2,61 milijardu KM, što je za sedam odsto više u odnosu na 2016. godinu.

“Iako Centralna banka Bosne i Hercegovine ne objavljuje podatke o iznosima doznaka prema zemljama, u odnosu na koncentraciju naše dijaspore u zapadnoj Evropi, posebno u Njemačkoj, Austriji, skandinavskim zemljama, te u SAD-u može se sugerisati da iz tih zemalja dolaze najveći iznosi doznaka”, pojasnili su za Radiosarajevo.ba iz Centralne banke BiH.

Dodali su i da se u zadnjih pet godina iznos doznaka koje iz inostranstva stižu u BiH povećao za gotovo pola milijarde KM, budući da je zabilježeni iznos doznaka u 2012. godini iznosio 2,10 milijardi KM, a onda je postepeno rastao tokom svih godina, te je najveći rast zabilježen između 2016. (2,44 mlrd. KM) i 2017. godine (2,61 mlrd. KM).

“Doznake iz inostranstva uglavnom predstavljaju novčanu pomoć porodicama u svrhu lične potrošnje ili podizanja standarda. Prema strukturi sredstava koja čine doznake teško je očekivati da bi oni mogli biti podloga za značajnije investicione projekte jer se radi o direktnoj pomoći porodica od članova iz inostranstva i kao takva su više usmjerena za potrebe tekuće potrošnje.

Razlozi povećanja doznaka iz inostranstva, odnosno privatnih novčanih transakcija leže u boljem imovnom stanju ljudi koji su odranije u dijaspori, te sve većem broju migranata iz BiH u inostranstvu koji počinju da dostavljaju novac u domovinu”, dodali su iz Centralne banke BiH.

Ono što je posebno zanimljivo brojnim analitičarima, ali i ekonomskim stručnjacima koji kroz razne projekte pokušavaju pomoći bh. državljanima u dijaspori kako bi pametno usmjerili svoje doznake u investicije jeste da udio doznaka iz dijaspore u ukupnom BDP-u BiH iznosi 8,67 odsto, ukoliko se mjeri prema BDP-u za 2016. godinu, koji je i posljednji zvanični iz Agencije za statistiku.

Ipak, poražavajuće je da su doznake radnika mnogostruko veće od direktnih stranih ulaganja u BiH, pa su tako gastarbajteri, recimo, 2016. godine poslali šest puta više novca, u odnosu na iznos direktnih stranih investicija.

Ekonomski analitičar Zlatko Hurtić smatra kako je to jedna od specifičnosti BiH, zbog njene ratne prošlosti, ali i da je potrebno mnogo više raditi na promjenama sistema, kako bi se povećao i broj stranih investicija.

“Mi imamo jako veliki priliv novca po osnovu doznaka, a on iznosi između devet i deset GDP-a (BDP-a). Ali, posebno je važno reći jeste da skoro isto toliko novca dođe neformalnim kanalima, posebno tokom praznika, tako da taj iznos sigurno čak može biti i oko 20 odsto BDP-a, što je i rekordan iznos ikad ostvaren od stranih investicija u BiH. To jeste paradoks, ali i s druge strane i specifičnost naše ratne prošlosti, te naravno veza dijaspore sa našom zemljom. Kada je riječ o investicijama, taj segment ima ozbiljne probleme s našom poslovnom i političkom klimom, te jednostavno zbog toga imamo situaciju da po tom osnovu nemamo značajnije i veće prilive”, istaknuo je Hurtić.

Pojasnio je i kako je najveći problem, koji se nekako postavlja kao blokada za potencijalne strane investitore u BiH, ustvari zamršen politički sistem i loša politička klima, kojoj treba hitnih promjena.

Ocena
Vaša ocena
Bookmark and Share