Uvozimo naftu, gas i pasulj, a izvozimo jabuke

Bez autora
Oct 17 2018

Srbija je od maja 2016. godine kandidat za uspostavljanje zone slobodne trgovine sa Evroazijskim ekonomskim savezom koji čine Rusija, Belorusija, Kazahhstan, Jermenija i Kirgistan, a ovih dana završena je druga runda pregovora. Pregovori bi trebalo da se nastave u januaru sledeće godine. Spoljnotrgovinska razmena Srbije sa EAES svodi se uglavnom na trgovinu sa Rusijom sa kojom još od 2000. godine ima trgovinski sporazum kojim je deo proizvoda izuzet od carina. U poslednjim pregovorima srpska strana traži da se carina oslobode prehrambeni proizvodi kao što su tvrdi sirevi, živinsko meso, duvan i šećer. I mada već nekoliko godina srpska strana pokušava da obezbedi bescarinski izvoz Fijata, izvoz Srbije u zemlje EAES se svodi uglavnom na poljoprivredno prehrambene proizvode, a uvoz na energente.

Uvozimo naftu, gas i pasulj, a izvozimo jabukeSrbija je od maja 2016. godine kandidat za uspostavljanje zone slobodne trgovine sa Evroazijskim ekonomskim savezom koji čine Rusija, Belorusija, Kazahhstan, Jermenija i Kirgistan, a ovih dana završena je druga runda pregovora.

Pregovori bi trebalo da se nastave u januaru sledeće godine. Spoljnotrgovinska razmena Srbije sa EAES svodi se uglavnom na trgovinu sa Rusijom sa kojom još od 2000. godine ima trgovinski sporazum kojim je deo proizvoda izuzet od carina.

U poslednjim pregovorima srpska strana traži da se carina oslobode prehrambeni proizvodi kao što su tvrdi sirevi, živinsko meso, duvan i šećer. I mada već nekoliko godina srpska strana pokušava da obezbedi bescarinski izvoz Fijata, izvoz Srbije u zemlje EAES se svodi uglavnom na poljoprivredno prehrambene proizvode, a uvoz na energente.

Ruska federacija se nalazi na četvrtom mestu trgovinskih partnera Srbije s obzirom da čini 5,7 srpskog izvoza, a učestvuje sa 7,3 odsto u našem uvozu. Kada se dodaju i ostale zemlje Saveza računica se mnogo ne menja.

U prošloj godini ukupan izvoz Srbije u zemlje EAES je iznosio oko 1,078 milijardi dolara, dok je uvoz bio 1,79 milijardi dolara, a gro razmene je u stvari sa Rusijom. U odnosima sa ovom zemljom Srbija je na putu da ove godine ponovo ostvari izvoz veći od milijardu dolara, kao što je to bio slučaj 2013. i 2014. godine, ali uz manji uvoz nego tada.

Spoljnotrgovinski deficit je u odnosu na 1,3 milijarde dolara iz 2014. prepolovljen prošle godine na 593 miliona. Razlog je u većoj meri smanjenje uvoza nego što je to bio rast izvoza iz Srbije u Rusiju.

Ubedljivo najvažniji izvozni proizvod Srbije na ovo ogromno tržište je voće jer u prvih deset izvoznih proizvoda nalaze se jabuke, kojih je prošle godine izvezeno za 115 miliona dolara i koje su ubedljivo najvažniji izvozni artikal, zatim jagode, breskve, višnje, a zanimljivo je da se tu nalazi i svež sir. Od industrijskih proizvoda na listi su hulahop čarape, inače drugi proizvod po značaju, automobilske gume i hartija.

S druge strane, uvoz energenata iz Rusije je skoro kao ceo srpski izvoz u ovu zemlju. Gas za 445 miliona i nafta za 400 miliona dolara dominirali su prošlogodišnjom razmenom, kao i prethodnih godina. Zato u velikoj meri odnose spoljnotrgovinske razmene između naše dve zemlje određuje cena nafte i gasa. Kada cena pada smanjuje se vrednost našeg uvoza i deficit, a kada raste, povećava se i uvoz iz Rusije. Pored toga nešto značajniji udeo u uvozu iz Rusije imaju i rude metala.

Ukupan izvoz Srbije u ostale četiri zemlje Unije je u prošloj godini bio svega 85,3 miliona dolara, a uvoz 210 miliona dolara. U tome dominira uvoz gasa iz Kazahstana i rude i koncentrata bakra iz Jermenije koji je prošle godine iznosio čak 86 miliona dolara. Jedini suficit u razmeni imali smo sa Kirgistanom, u koji smo izvezli 13 miliona dolara, a uvezli svega milion dolara vredan pasulj.

I mada se radi o velikim tržištima, spoljnotrgovinska razmena sa njima nije ni prineti razmeni koju Srbija ima sa EU ili čak i zemljama u okruženju – CEFTA.

Recimo prošle godine je 64 odsto robne razmene ostvareno sa zemljama EU. U EU smo izvezli robe za 1,1 milijardu, a uvezli za čak četiri milijarde dolara. Drugi partner su zemlje CEFTA-e gde smo izvezli robe za skoro tri milijarde dolara, a uvezli za 930 miliona dolara.

Prema rečima agroekonomiste Vojislava Stankovića ova godina je odlična za poljoprivredu i ukupan izvoz će dostići 3,6 do 3,8 milijardi dolara. On ističe da u razmeni sa Rusijom može doći do većeg izvoza jabuka pošto su dobro rodile, dok kod mesa nema mnogo prostora za rast izvoza jer nemamo dovoljno kapaciteta.

„Ove godine imaćemo rast poljoprivredne proizvodnje od 22 odsto. Ovogodišnji rod jabuke je oko 460.000 tona, nikada ovoliko nije rodila, mada je problem što nakupci otkupljuju od proizvođača za 14-15 dinara, što nije u redu. Sa povrćem smo tanki, a stočarstvo se samo po sebi ne može obnoviti bez velikih investicija. Tu moraju da uskoče i banke i država da se uloži i organizuje proizvodnja“, objašnjava Stanković.

Milan Prostran, agroekonomista, napominje da se trgovina širi u koncentričnim krugovima, prvo se osvaja susedno tržište pa se ide dalje.

„Za ta daleka tržišta potrebna je velika produktivnost kako bi se isplatili visoki troškovi transporta. Sporazumi o slobodnoj trgovini su dobri, dobro je da se ukinu barijere da izvozi ko hoće, ali mi smo mala zemlja čija je poljoprivreda osetljiva na klimatske faktore i teško možemo biti stabilni snabdevači tako velikih tržišta“, kaže Prostran napominjući da će i ove godine verovatno preko 90 odsto izvoza ići u EU i CEFTA.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik