Opterećenje zarada smanjiti sa 63 na 60 odsto

Bez autora
Nov 15 2018

Postoji fiskalni prostor da se u budžetu za narednu godinu smanji opterećenje neto zarada porezima i doprinosima sa 63 na 60 odsto, izjavio je danas član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković.Fiskalni savet je razmatrao pripremu budžeta za 2019. godinu i različite poreze i generalno je za veće rasterećenje zarada nego što je to sada slučaj, rekao je Vučković na 17. Međunarodnoj konferencijia Beogradske berze "Upgrade 1n Belgrade". Smatramo da bi to opterećenje moglo da se smanji sa 63 na 60 odsto, dok je vlada da to smanjenje bude sa 63 na 62 odsto, naveo je Vučković.

Opterećenje zarada smanjiti sa 63 na 60 odstoPostoji fiskalni prostor da se u budžetu za narednu godinu smanji opterećenje neto zarada porezima i doprinosima sa 63 na 60 odsto, izjavio je danas član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković.

Fiskalni savet je razmatrao pripremu budžeta za 2019. godinu i različite poreze i generalno je za veće rasterećenje zarada nego što je to sada slučaj, rekao je Vučković na 17. Međunarodnoj konferencijia Beogradske berze "Upgrade 1n Belgrade".

"Smatramo da bi to opterećenje moglo da se smanji sa 63 na 60 odsto, dok je vlada (u pripremi budžeta za 2019) da to smanjenje bude sa 63 na 62 odsto", naveo je Vučković.

Podsetio je da je Fiskalni savet uvek, kada je reč o smanjivanju poreza, za linerne mere.

Vučković je dodao da je dobro što se sada razmišlja o merama koje podstiču rast, a ne samo o štednji kao u prethodnom periodu.

Nema prostora za povećanje penzija i u 2019.

Fisklani savet smatra da nema prostora za novo povećanje penzija u 2019. pošto je taj prostor iskorišćen dodatnim povećanje penzija u oktobru, izjavio je danas član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković.

"Penzije za sledeću godinu jesu povećane, ali već u ovoj godini, tako da nema prostora za novo povećanje u 2019. godini", rekao je Vučković na 17. Međunarodnoj konferencijia Beogradske berze "Upgrade 1n Belgrade".

Vučković samtra da to povećanje penzija, koje je usledilo nakon ukidanja zakona o privremenom smanjenju penzija, nije učinjeno na najbolji način.

"Umesto da se svim penzionerima da povećanje od otprilike po 2,5 odsto, vlada se odlučila da se da pet odsto samo jednoj grupi penzionera, s penzijama do 34.000 dinara", rekao je Vučković i dodao da se tako ušlo "u diskreciono odlučivanje ko treba da bude nagrađen većom penzijom, a ko ne".

On je dodao da je, međutim, dobro što se kod izdvajanja za penzije i plate ne prelaz nivo od 11 odsto BDP-a.

Kada je reč o najavljenom povećanju plata u javnom sektoru, on kaže da će različiti sektori dobiti različita povećanja, od sedam do 12 odsto.

Vučković smatra i da struktura povećanja nije dobra isto kao i kod penzija, ali i da je propuštena još jedna prilika da se uvedu platni razredi.

"Dobro je što u zdravstvo ide najveće povećanje, ipak, postavlja se pitanje zašto je adminsitracija na začelju, a bezbednost u vrhu", pita Vučković.

On je rekao da su analize Fiskalnog saveta pokazale da je tačno da zdravstvo najviše zaostaje, ali i da nema razloga da administracija bude na dnu s povećanjem od sedam odsto, dok policija već ima veće plate u odnosu na druge sektore i ne treba da ima povećanje od devet odsto.

"I dalje važi zabrana zapošljavanja, tako da sve manje i manje ljudi radi za državu", naveo je Vučković.

Kada je reč o podsticajima, on je rekao da Fiskalni savet podržava mere koje imaju linearni karakter, jer ujednačavanje uslova daje dobre rezultate.

S druge strane, obično podsticanje jednog dela privrede daje kratkoročne rezultate ili rezulate manje od očekivanih.

"Moj lični stav je: više mi se čini da je namera vlade da jedan deo fiskalnog prostora odvoji za mere koje zvuče dobre, ali da nikome nije jasno kakvi će ti efekti biti", dodao je Vučković.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik