Slovenija u 2019. planira povećanje rashoda radi održanja rasta

Bez autora
Dec 18 2018

Rebalansom državnog proračuna za iduću godinu Slovenija će povećati gornju granicu dopuštenih rashoda s prijašnje planiranih 9,7 na 10,6 milijardi eura kako bi se osigurao nastavak gospodarskog rasta, potvrdio je u ponedjeljak u parlamentu ministar financija Andrej Bertoncelj. Slovenska vlada u 2019. planira povećanje rashoda radi održanja gospodarskog rasta. No, iako se javni izdaci povećavaju, vlada u planiranju prihoda i rashoda vodi računa o načelu predostrožnosti, kazao je na sjednici ministar Andrej Bertoncelj, dodavši kako zastupnici pri raspravi o proračunu ne smiju doći u iskušenje proračunskog debalansa i da takav proračun osobno nikako ne bi potpisao. Planom nove vlade Marjana Šarca ovakvo povećanje rashoda značit će da će iduće godine biti ostvaren proračunski suficit u visini 0,3 posto BDP-a.

Slovenija u 2019. planira povećanje rashoda radi održanja rastaRebalansom državnog proračuna za iduću godinu Slovenija će povećati gornju granicu dopuštenih rashoda s prijašnje planiranih 9,7 na 10,6 milijardi eura kako bi se osigurao nastavak gospodarskog rasta, potvrdio je u ponedjeljak u parlamentu ministar financija Andrej Bertoncelj.

Slovenska vlada u 2019. planira povećanje rashoda radi održanja gospodarskog rasta

"No, iako se javni izdaci povećavaju, vlada u planiranju prihoda i rashoda vodi računa o načelu predostrožnosti“, kazao je na sjednici ministar Andrej Bertoncelj, dodavši kako zastupnici pri raspravi o proračunu ne smiju doći u iskušenje proračunskog debalansa i da takav proračun osobno nikako ne bi potpisao.

Planom nove vlade Marjana Šarca ovakvo povećanje rashoda značit će da će iduće godine biti ostvaren proračunski suficit u visini 0,3 posto BDP-a.

Uključujući sve javne blagajne koje bi iduće godine imale 20,61 milijarde eura rashoda, javno financijski suficit Slovenije iznosio bi u 2019. godini 0,4 posto BDP-a.

S planom vlade suglasne su stranke vladajuće koalicije, dok stranka Ljevica (L), koja iz oporbe vladi osigurava parlamentarnu većinu, smatra da bi rashodi trebali biti veći te da bi na prihodovnoj strani trebalo povećati poreze na imovinu i dobit poduzeća.

S time se pak ne slaže konzervativna opozicija koja zahtijeva poreznu reformu s više stimulacija za otvaranje obrta i tvrtki, te manje doprinose i poreze koje plaćaju poslodavci.

Na potrebu smanjivanja proračunskih rashoda u skladu s očekivanim padom gospodarske aktivnosti sljedećih godina, što će rezultirati i padom prihoda države, vladu su nedavno upozorili poslodavci i njihove udruge, Europska komisija i fiskalno vijeće, koje smatra da bi najavljenom fiskalnom politikom vlada mogla Sloveniju uvesti u razdoblje strukturnog deficita i fiskalne te makroekonomske neravnoteže.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik