Izdvajamo - Srbija

Predstavljeno 25 konkursnih linija za poljoprivrednike

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo za ovu godinu obezbedio je skoro 1,3 milijarde dinara za podsticajna sredstva što je rekordno visoka cifra od kada pokrajinska institucija izdvaja za pomoć vojvođanskim poljoprivrednicima.

Ponuđeno će biti 25 konkursnih linija, a posebna pažnja biće posvećena mladim poljoprivrednicima, ženama u poljoprivredi i ugroženim kategorijama. Mere Pokrajinskog sekretarijata predstavljene su u Senti, svim poljoprivrednicima iz Severnobanatskog okruga.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo u prethodnom periodu realizovao je sve podsticajne mere u skoro stoprocentnom iznosu, tako da je veliki broj vojvođanskih poljoprivrednika dobio priliku da unapredi svoju proizvodnju.

Nove mere, odnosno 25 konkursnih linija predstavljene su u Senti poljoprivrednicima Severnobanatskog okruga.

"Nama je najpotrebnija mehanizacija jer nam je ova stara i potrebno je da se obnovi. Novo vreme dolazi za poljoprivrednike, potrebno je usavršavanje i možda bih malo povećao površine obradivog zemljišta", kaže Šandor Lenđer, poljoprivrednik iz Padeja.

Pokrajinski sekretarijat za ovu godinu obezbedio je rekordnu cifru za direktna davanja zemljoradnicima, odnosno oko milijardu i 300 miliona dinara. Kao i prethodne godine, posebna pažnja usmerena je ka mladim poljoprivrednicima, ženama nosiocima gazdinstva i poljoprivrednicima koji rade u otežanim uslovima.

"Pokrajinski sekretarijat napravio je veliki iskorak u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave jer mi finansiramo kroz ruralni program i lokalne samouprave kroz nekoliko vrlo vrednih konkursnih linija i to daje odlične rezultate", kaže Vladislav Krsmanović, pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu.

Na skupu su Senti istaknuto je da je u Severnobanatskom okrugu prisutnija veća proizvodnja uljane repice, što znači da se deo poljoprivrednika opredeljuje za ovu jesenju kulturu, koja se na vojvođanskim poljima sada nalazi na oko 35.000 hektara.

"Ona se sve više vraća na naša polja prvenstveno zbog stabilne cene i optimalne i racionalne proizvodnje koju daje na ovim našim poljima. U poređenju sa drugim ratarskim usevima ona je u rangu sa suncokretom", objašnjava Ana Marijanović Jeromela, iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad.

S druge strane, to ne znači da će hlebnog žita manjkati ove godine. Prema prvim procenama, površine pod pšenicom u našoj zemlji iznose oko 560.000 hektara. Ono što je evidentno, jeste da se očekuje manji prinos ove godine.

"Ako uporedimo sa rezultatima koje možemo dobiti sa kasnijim rokovima onda u zavisnosti od godine u dugogodišnjem razdoblju prinosi su smanjeni od deset do 30 procenata", dodaje njen kolega Novica Mladenov.

Podsticaji daju dobre rezultate, tako da su interesantne linije za razvoj vinarije ili od ove godine za otvaranje mini pivare naišle na veliku zainteresovanost. Pored toga, direktna sredstva mogu da očekuju i oni koji planiraju da unaprede proizvodnju mesa i mleka, kao i zemljoradnici koji se bave intenzivnom proizvodnjom.