Modeli Fiskalnog saveta povećavaju penzije za oko šest odsto

Bez autora
Feb 15 2019

Fiskalni savet ponudio je prošle sedmice pet modela za usklađivanje penzija i za sve njih se može reći da su izdašni u pogledu povećanja primanja najstarijih.Ukoliko se uzme u obzir koliko su u poslednjih 11 godina iznosili inflacija, rast zarada, kao i povećanje BDP-a, penzionerima bi, da je primenjen neki od pet ponuđenih modela, u tom periodu sledovalo povećanje od 5,9 do 6,6 odsto godišnje. Podsećanja radi, FS je predložio da se penzije ubuduće mogu usklađivati sa inflacijom i delom rasta bruto domaćeg proizvoda većim od dva odsto, zatim po 50 odsto sa inflacijom i rastom BDP-a, kao i po 50 odsto sa inflacijom i rastom prosečnih zarada.

Modeli Fiskalnog saveta povećavaju penzije za oko šest odstoFiskalni savet (FS) ponudio je prošle sedmice pet modela za usklađivanje penzija i za sve njih se može reći da su izdašni u pogledu povećanja primanja najstarijih.

Ukoliko se uzme u obzir koliko su u poslednjih 11 godina iznosili inflacija, rast zarada, kao i povećanje BDP-a, penzionerima bi, da je primenjen neki od pet ponuđenih modela, u tom periodu sledovalo povećanje od 5,9 do 6,6 odsto godišnje.

Podsećanja radi, FS je predložio da se penzije ubuduće mogu usklađivati sa inflacijom i delom rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) većim od dva odsto, zatim po 50 odsto sa inflacijom i rastom BDP-a, kao i po 50 odsto sa inflacijom i rastom prosečnih zarada.

Alternativa je da se penzije usklađuju 40 odsto sa inflacijom i 60 odsto sa rastom prosečnih zarada, kao i 30 odsto sa inflacijom i 70 odsto sa rastom ukupne mase zarada.

U FS-u kažu da bi različite formule dale slične rezultate usklađivanja penzija.

– Analize bazirane na makroekonomskim kretanjima u prethodnoj deceniji, kao i na očekivanim kretanjima u narednoj deceniji, sugerišu da bi svih pet formula za usklađivanje penzija moglo da bude ekonomski održivo u narednim godinama. Formule usklađivanja sa inflacijom i rastom BDP-a hipotetički bi dale najviše procente usklađivanja penzija u prethodnoj deceniji. Ukoliko društveni akteri „više vole” formulu baziranu na kretanju zarada, kako bi se naglasila veza između standarda penzionera i standarda zaposlenih, moguće je ponovo uspostaviti švajcarsku formulu – usklađivanje 50 odsto sa inflacijom i 50 odsto sa rastom zarada.

Moguća je i izdašnija varijanta ove formule, koja bi, po ugledu na Sloveniju, podrazumevala 40 odsto usklađivanje sa inflacijom i 60 odsto sa rastom zarada. Moguće je primeniti i širu definiciju švajcarske formule, koja bi se zasnivala na registrovanoj masi zarada, odnosno naplaćenih penzijskih doprinosa, kako bi usklađivanje penzija direktno uzimalo u obzir i stopu zaposlenosti na tržištu rada, odnosno uspešnost borbe protiv neprijavljenih radnika u sivoj zoni – navode iz Fiskalnog saveta.

Umesto za prosečnu zaradu, moguće je usklađivanje penzija vezati za registrovanu masu zarada i ukupno naplaćene penzijske doprinose. Na ovaj način bi se proširila veza između standarda penzionera i standarda radnika, tako da pored prosečne zarade obuhvata i šire trendove na tržištu rada, poput stope zaposlenosti i borbe protiv sive ekonomije i neprijavljenih radnika. Sa društvenog stanovišta, moguće je da bi ovakva veza pojačala stepen međugeneracijske solidarnosti, koji je važan za uspešno funkcionisanje javnih penzijskih sistema. Sa ekonomskog stanovišta, prednost ove formule je što bi direktno uzimajući u obzir broj registrovanih radnika mogla biti dugoročno stabilnija u uslovima demografskog starenja i smanjenja broja radno sposobnih građana u narednoj deceniji. Sa negativne strane, u kratkom roku ovaj pristup bi mogao biti „osetljiviji” u odnosu na standardnu švajcarsku formulu, jer se zaposlenost menja tokom privrednog ciklusa.

S obzirom na to da ekonomske, demografske i društvene promene nije moguće precizno projektovati na buduće decenije, ni za jednu penzijsku formulu se ne može unapred sa sigurnošću tvrditi da će biti ekonomski i društveno održiva. Može se desiti da usled negativnih ekonomskih tendencija ukupni penzijski rashodi u budućnosti postanu ekonomski neodrživi, odnosno da imaju previše visoko učešće u BDP-u.

Ili da postanu društveno neodrživi ukoliko vrednost penzija bude neprimereno zaostajala za prosečnim zaradama, odnosno imala izuzetno nisko učešće u BDP-u. Otuda sve veći broj evropskih zemalja uvodi u svoje sisteme takozvane automatske stabilizatore, koji treba da obezbede fiskalnu održivost penzijskih sistema. Trenutne odredbe Zakona o budžetskom sistemu, koje propisuju 11 odsto BDP-a kao gornju granicu za ukupnu masu isplaćenih penzija, predstavljaju jedan oblik makroekonomskog automatskog stabilizatora koji je, iako početni, primeren trenutnim društveno-ekonomskim prilikama u Srbiji. Otuda je potrebno zadržati ovaj sistem i pojačati njegovu vezu sa novom formulom za usklađivanje penzija.

U FS-u smatraju da treba zakonski ograničiti da se ukupni rashodi za penzije kreću od 9,5 do 10,5 odsto BDP-a i osigurati da vrednost penzija ne zaostaje za privrednim rastom u dugom roku. Na primer, moguće je propisati da se u situacijama kad penzijski rashodi pređu 10,5 odsto BDP-a dozvoljava usklađivanje penzija samo sa inflacijom, dok bi se zahtevalo automatsko zamrzavanje penzija u slučajevima kada rashodi pređu 11 odsto BDP-a. S druge strane, ukoliko bi ukupni rashodi za penzije pali na manje od 9,5 odsto BDP-a, bilo bi omogućeno vanredno povećanje svih penzija, tako da se ukupni rashodi vrate na nivo od 10 odsto BDP-a.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik