Poslovne vijesti - Crna Gora

Krivična prijava zbog prodaje zemljišta Solane

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je sa još tri organizacije podnijela krivičnu prijavu protiv stečajnog upravnika Solane "Bajo Sekulić" Žarka Ostojića, odgovornih osoba uprava za imovinu i nekretnine i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, zbog prodaje imovine preduzeća.

MANS je krivičnu prijavu zbog raspisivanja tendera za prodaju imovine ulcinjske kompanije podnio sa predstavncima Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP), Udruženja Dr Martin Schneider-Jacoby Association (MSJA) i Crnogorskog društva ekologa (CDE).

Te organizacije su, kako je saopšteno, predale prijavu zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja stečajnog upravnika i predstavnika izvršne vlasti, zato što se opet oglašava prodaja državnog zemljišta koje je Solana koristila, ali na koje ni po jednoj zakonskoj osnovi ne može polagati pravo svojine.

"Krivična prijava je podnijeta i iz razloga što državni službenici nijesu blagovremeno i zakonito popisali imovinu koja ulazi u stečajnu masu preduzeća", navodi se u zajedničkom saopštenju predstavnika tih organizacija.

Oni tvrde da bi, u slučaju da se 15 miliona kvadrata zemljišta proda, državi Crnoj Gori bila nanijeta neprocjenjiva šteta.

Iz MANS-a su podsjetili da je Ostojić 11. marta oglasio prodaju kompletne imovine Solane, uključujući i 15 miliona kvadrata državnog zemljišta, na koje je preduzeće na osnovu koncesije polagalo pravo korišćenja sve dok je proizvodilo so.

"Pravo korišćenja zemljišta prestalo je onog momenta kada je Solana otišla u stečaj, prema Zakonu o koncesijama. Ipak, u katastru i dalje nije upisano ko je vlasnik zemljišta, s obzirom na to da još traje postupak oko utvrđivanja vlasništva, ali je nesporno da je Solana imala samo 'pravo korišćenja', kako i sada piše u katastru", navodi se u saopštenju.

Stoga je, kako tvrde, jasno da ulcinjsko preduzeće nikada nije bilo vlasnik zemljišta i da u postupku privatizacije ili u bilo kom drugom nije platilo tržišnu naknadu za isto, s obzirom na to da je jedini osnov zbog čega su polagali pravo bila eksploatacija soli, koja se više ne obavlja.

Iz MANS-a su naveli da je više osoba iz izvršne vlasti propustilo da evidentira zemljište koje Solana koristi kao državno vlasništvo, čime su prekršili zakon i pripremili prostor da vlasnici kompanije, na čelu sa Veselinom Barovićem, steknu ogromnu imovinsku korist na štetu države.

"To posebno postaje jasno ako se uzme u obzir da je 2008. godine prostornim planom namjena zemljišta promijenjena iz industrijske u građevinsku, čime je njegova vrijednost porasla i do 300 puta, a vrijedan vještački ekosistem otvoren kao poligon za nadasve čuvenu valorizaciju na crnogorski način", dodaje se u saopštenju.

Dok su nadležni državni organi bili pasivni, Barović i drugi, kako su kazali iz MANS-a, predali su tužbu Privrednom sudu kojom se traži da im se prizna vlasništvo nad državnim zemljištem, ili da im se isplati odšteta od čak 200 miliona eura.

"Ipak, i ovaj sudski proces prekinut je dok se ne okonča postupak pred Savjetom za privatizaciju, kojim je Solana tražila da joj se prizna vlasništvo nad zemljištem i kojim se utvrđuje da li je u postupku privatizacije plaćena tržišna cijena za preduzeće", dodaje se u saopštenju.

Sve to, kako tvrde u MANS-u, nesporno ukazuje da je Ostojić i te kako bio upoznat sa činjenicom da je pitanje vlasništva nad zemljištem pod sporom, ali da je ipak odlučio da ga prodaje.

"Tome u prilog svjedoči i odluka njegovog prethodnika, koji je početkom 2016. godine saopštio da neće raspisivati tendere za prodaju imovine sve dok Savjet za privatizaciju ne ocijeni da li je za Solanu u postupku privatizacije plaćena tržišna cijena, od čega i zavisi upis vlasništva nad zemljištem", objasnili su predstavnici MANS-a.

Oni su dodali da još od 2013. godine Privredni sud čeka na mišljenje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim predsjedava premijer Duško Marković, kako bi se pravosnažno okončao sudski postupak pokrenut u cilju utvrđivanja vlasništva nad zemljištem nekadašnje fabrike soli.

Mišljenje Savjeta za privatizaciju odnosi se na zvanično tumačenje, odnosno stav Vlade o spornim odredbama privatizacionog ugovora, odnosno prenosa prava svojine na zemljištu fabrike.

Solana "Bajo Sekulić" proglasila je programirani stečaj 2005. godine, zbog duga od 13 hiljada eura, a od 2011. godine je u stečaju zbog dugovanja od skoro šest miliona eura, od čega se više od polovine duguje radnicima za zarade i doprinose.

U međuvremenu, sa više međunarodnih i domaćih adresa prepoznata je kao područje od neprocjenjive vrijednosti, zbog toga što predstavlja utočište za veliki broj rijetkih vrsta ptica, ali i drugih biljnih i životinjskih vrsta, o čemu svjedoči tekući proces proglašenja Solane za zaštićeno područje i park prirode.