Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu održana je promocija knjige „Svetska finansijska kriza – deset godina posle”, profesora dr Đorđa Đukića, koja govori o posledicama velike finansijske krize, ali i o opasnosti od izbijanja nove krize. Na promociji su, pored autora, govorili dekan fakulteta prof. dr Branislav Boričić i poznati ekonomisti prof. dr Aleksandar Živković, prof. dr Mlađen Kovačević, prof. dr Blagoje Babić. U knjizi sam ukazao na opasnost od izbijanja nove ekonomske krize, ističući potencijalne rizike, a koristeći tvrdu ekonomsku argumentaciju. Uvreženo je mišljenje da su ekonomisti danas jedna vrsta meteorologa, koji treba da predviđaju šta i kako će se dešavati, da li će biti krize i kakva će biti. Međutim, ekonomisti moraju da budu ti koji će dati konkretne predloge za rešavanje sadašnjih i budućih problema, izjavio je autor knjige prof. dr Đorđe Đukić.
Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu održana je promocija knjige „Svetska finansijska kriza – deset godina posle”, profesora dr Đorđa Đukića, koja govori o posledicama velike finansijske krize, ali i o opasnosti od izbijanja nove krize.
Na promociji su, pored autora, govorili dekan fakulteta prof. dr Branislav Boričić i poznati ekonomisti prof. dr Aleksandar Živković, prof. dr Mlađen Kovačević, prof. dr Blagoje Babić.
„U knjizi sam ukazao na opasnost od izbijanja nove ekonomske krize, ističući potencijalne rizike, a koristeći tvrdu ekonomsku argumentaciju. Uvreženo je mišljenje da su ekonomisti danas jedna vrsta meteorologa, koji treba da predviđaju šta i kako će se dešavati, da li će biti krize i kakva će biti. Međutim, ekonomisti moraju da budu ti koji će dati konkretne predloge za rešavanje sadašnjih i budućih problema”, izjavio je autor knjige prof. dr Đorđe Đukić i dodao:
„Stožer svetskog ekonomskog poretka danas je američki FED, a što se tiče evrozone, ona je u sadašnjem obliku, u budućnosti, apsolutno neodrživa. Italija emituje državne obveznice s većom rizičnom premijom nego Španija, a Nemačke obveznice često donose investitorima negativan prinos. Bitno je naglasiti da više nije moguća primena klasične teorije privrednih ciklusa, gde možemo izvlačiti zaključke gledajući u prošlost i da je potrebno da se ekonomisti bave time kako da ponude što je moguće bolja rešenja, a ne samo dijagnoze i predviđanja.”
„Mnogi upozoravaju na novu krizu, depresiju, recesiju ili duboku recesiju. Kriza u SAD se vrlo brzo prelije na ceo svet budući da je to prva ekonomija sveta, ona se pojavljuje iznenada, bez uvoda i širi se izuzetnom brzinom. Ono što je zabrinjavajuće jeste da je američki spoljni dug veći od bruto domaćeg proizvoda. S druge strane, mnogi ekonomisti kažu da nova kriza ne mora nužno da krene iz SAD. Spoljni dug svih zemalja sveta veći je dva i po puta od svih njihovih BDP-a. Mnoge zemlje evrozone nalaze se na ivici, što znači da je moguće da će sledeća kriza početi upravo u Evropi”, komentarisao je poznati ekonomista prof. dr Blagoje Babić.
Kada je u pitanju situacija u Srbiji, na promociji je rečeno da se država nalazi u povoljnijoj ekonomskoj poziciji nego što je bila uoči izbijanja krize 2008. godine. Međutim, postoji i niz otežavajućih faktora. BDP Srbije je sada znatno više zavistan od stranih banaka i kompanija budući da je veliki broj firmi privatizovan. Čak 80 odsto bankarskog sektora sada je u rukama stranih banaka, tokom poslednjih pet godina stanovništvo se u značajnoj meri zadužilo putem raznih kredita, a veliko je pitanje kako bi se građani snašli u trenutku izbijanja nove globalne krize.
Govornici na promociji su se složili da bi Srbija morala da se više bavi pripremom i eventualnim preventivnim merama koje treba preduzeti kako bi se amortizovali mogući negativni efekti sledeće velike ekonomske krize.