Farmeri traže profit u bademovom mleku

Bez autora
May 09 2019

Čak 99 odsto hrane na trpeze Amerikanaca dolazi sa megafarmi, koje guše mala poljoprivredna gazdinstva. Zabrinjavajući podatak nedavno je objavio naučni institut iz Sjedinjenih Američkih Država. Prema dostupnim podacima, u ovoj zemlji 99,9 odsto pilećeg mesa dolazi iz „fabrika hrane”, a svinjetine 98,3 procenta. Amerika je bila ponosna na svoje dobro organizovane poljoprivrednike. Porodične farme, nekoliko puta veće od prosečnih evropskih, bile su oslonac američkog agrara. Ali one primetno nestaju u poslednjoj deceniji. Razvojem agrobiznisa organizuju se intenzivne produktivne ekonomije koje idu u pravcu smanjenja troškova proizvodnje i povećanja dobiti. Problemi koji se vežu za takve ekonomije jesu manji izbor hrane, kontrolisane cene, neizmerno štetan uticaj na ruralno stanovništvo.

Farmeri traže profit u bademovom mlekuČak 99 odsto hrane na trpeze Amerikanaca dolazi sa megafarmi, koje guše mala poljoprivredna gazdinstva. Zabrinjavajući podatak nedavno je objavio naučni institut (Sentience Institut) iz Sjedinjenih Američkih Država. Prema dostupnim podacima, u ovoj zemlji 99,9 odsto pilećeg mesa dolazi iz „fabrika hrane”, a svinjetine 98,3 procenta.

Amerika je bila ponosna na svoje dobro organizovane poljoprivrednike. Porodične farme, nekoliko puta veće od prosečnih evropskih, bile su oslonac američkog agrara. Ali one primetno nestaju u poslednjoj deceniji, prenosi Ekapija.

Razvojem agrobiznisa organizuju se intenzivne produktivne ekonomije koje idu u pravcu smanjenja troškova proizvodnje i povećanja dobiti. Problemi koji se vežu za takve ekonomije jesu manji izbor hrane, kontrolisane cene, neizmerno štetan uticaj na ruralno stanovništvo.

Poljoprivreda Amerike već dugo pati od pritiska ogromne moći svega nekoliko velikih i moćnih agrokorporacija koje kontrolišu preko 95 odsto proizvodnje, prerade i distribucije, navode iz neprofitne organizacije Farm eid.

Najgore prolaze porodične farme za proizvodnju mleka, jer potrošnja poslednjih godina nije sustizala proizvodnju. Prošlogodišnje niske otkupne cene donele su sumrak proizvođačima mleka širom Amerike. Iako je reč o posedima sa 200 do 300 krava, poljoprivrednici su nemoćni pred korporacijama koje organizuju sopstvenu proizvodnju i drže i po nekoliko hiljada životinja na jednom prostoru. Uskoro će više od 95 procenata mleka biti proizvedeno unutar „grandomanskih farmi”, kažu u Farm eid organizaciji.

Sve ovo dovelo je do drastičnog smanjenja broja poljoprivrednika. U 2018. godini bilo ih je 93 odsto manje u odnosu na 1980, pokazuju podaci instituta.

S druge strane, police supermarketa neprestano su pune. Ovaj institut objavio je da 99 odsto hrane životinjskog porekla proizvedeno u mega farmama. Gotovo da ništa od svinjskog i pilećeg mesa na tržištu nije uzgojeno na tradicionalnim imanjima. Kada se govori o goveđem mesu, slika je nešto bolja. Na policama prodavnica može se pronaći oko 30 odsto govedine proizvedene na porodičnim gazdinstvima.

Poljoprivrednici i mnoge neprofitne organizacije bore se na razne načine kako bi osvestili potrošače o važnosti izvora hrane. Ali mnogi poljoprivrednici i uzgajivači životinja prinuđeni su da se sa tradicionalnih delatnosti okrenu drugim poslovima koji im mogu doneti bolju zaradu, a pre svega kakvu takvu perspektivu. Primer je proizvodnja badema.

Farmeri iz Kalifornije, suočeni sa svim problemima, rešili su da će i dalje da nastave sa proizvodnjom mleka, ali ne životinjskim. Trenutno je bademovo popularnije. U poslednjih nekoliko godina porastao je trend sadnje badema na nekadašnjim pašnjacima i poljima kukuruza u Kaliforniji. Prema rečima Ričarda Vajkota, predsednika udruženja Kalifornijski bademi, potražnja će kontinuirano rasti i u narednim godinama. Razlog tome je svest potrošača o klimatskim promenama i kvalitetu nutrijenata hrane.

Potražnja za bademovim mlekom je u stalnom porastu – sedam odsto godišnje. Sve više Amerikanaca traži proizvode od njima poznatih proizvođača. Takođe, traže mleko od badema, jer je lokalno proizvedeno, zdravo, proizvodnja je manje štetna po okolinu i ne dovodi se u pitanje dobrobit životinja.

Proizvodnja bademovog mleka jedan je od primera borbe protiv mega korporacija s jedne i druge strane stola, odnosno proizvođača i potrošača. Američka poljoprivreda pod ozbiljnim je pritiskom. U toj situaciji, mnogi koriste sopstvena znanja i dostupne resurse kako bi ostali da rade na svojim posedima, okrećući se drugim, profitabilnijim granama.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik