U Srbiji se na godišnjem nivou proizvede oko milijardu i po kokošijih jaja

Bez autora
May 10 2019

Treći Živinarski biznis forum u Aranđelovcu okupio je proizvođače kako iz naše zemlje tako i iz država regiona i Evropske Unije a sve sa ciljem približavanja tehnologija proizvodnje i usaglašavanja pravilnika između zemalja kada je držanje živine i proizvodnja jaja u pitanju. Prema procenama u Srbiji se na godišnjem nivou proizvede oko milijardu i po kokošijih jaja. Na trećem Živinarskom biznis forumu u Aranđelovcu pored najnovijih tehnologija masovnijih držanja živine posebnu pažnju su proizvođači obratili i na nove mere koje podrazumevaju obeležavanje jaja.

U Srbiji se na godišnjem nivou proizvede oko milijardu i po kokošijih jajaTreći Živinarski biznis forum u Aranđelovcu okupio je proizvođače kako iz naše zemlje tako i iz država regiona i Evropske Unije a sve sa ciljem približavanja tehnologija proizvodnje i usaglašavanja pravilnika između zemalja kada je držanje živine i proizvodnja jaja u pitanju.

Prema procenama u Srbiji se na godišnjem nivou proizvede oko milijardu i po kokošijih jaja. Na trećem Živinarskom biznis forumu u Aranđelovcu pored najnovijih tehnologija masovnijih držanja živine posebnu pažnju su proizvođači obratili i na nove mere koje podrazumevaju obeležavanje jaja.

"Prva cifra koja se nalazi predstaviće sistem proizvodnje, da li je organska, slobodnog držanja ili takozvanog avijarskog sistema ili sistema u kavezu. Druga oznaka je oznaka države, SR u našem slučaju, a zatim dolaze nekih 12 brojeva koji predstavljaju proizvođača konzumnih jaja. Svaki proizvođač ima taj svoj broj ali jaja će po novom pravilniku, koji bi trebalo da stupi od 1, jula ove godine, morati da budu sva obeležena", saopštio je Miroslav Blagojević, predsednik Grupacije za živinsko meso i jaja, Privredna komora Srbije.

To znači da će svaki proizvođač uložiti i u opremu za obeležavanje jaja a tu postoje i različiti sistemi za velike farme koji mogu da obeleže veliku količinu jaja na sat ali i manji za oznake koje se mogu staviti i ručno, za manja pakovanja.

"A klasa predstavlja jaja za konzum, to su neoplođena jaja koja nisu starija od 28 dana i mogu da se čuvaju na najmanje plus 5 stepeni. Druga klasa, klasa B su jaja koja su starija od 28 dana ili su oplođena jaja i ona se ne nalaze u maloprodaji, u marketima, nego se koriste za preradu u industriji", izjavio je Blagojević.

Kada je reč o zdravstvenoj zaštiti i o takozvanom principu hrane od staje do trpeze posebna pažnja posvećena je i pojavi salmonele koja se kontroliše na dva načina, putem tehnologije uzgoja i putem državnih inspekcija, vakcinacije i provera proizvodnje na farmama.

"Salmonele su jako otporne u spoljašnjoj sredini, zato vi možete ne samo da uzmete uzorak od životinje nego da uzmete i uzorak sa poda recimo jer je vrlo veliki problem kod salmoneloza, a to je hlađenje smese za stočnu hranu. Ona neće preživeti temperaturne pasterizacije međutim vrlo veliki problem je hlađenje u tim velikim kutijama plastičnim gde je dezinfekcija ključni faktor da se salmonela isključi iz lanca proizvodnje stočne hrane, a zajedno sa tom stočnom hranom salmonele odlaze na životinjske vrste koje koriste hranu sa mnogo proteina, pre svega je to živinarska i svinjarska industrija", kazao je Miroslav Valčić, profesor i šef katedre za zarazne bolesti životinja na Fakultetu veterinarske medicine.

I dalje se vrši usaglašavanje zakona naše zemlje sa državama Evropske unije, a da bismo izvozili na zapadno tržište potrebno je uništiti svako zaraženo jato salmonelom jer se infekcija ne može zalečiti.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik