pretraga

kursna lista

BA

HR

RS

MK

EUR 117.5121
USD 105.8
CHF 107.0628
GBP 139.1829
CAD 80.2623
HRK 15.7895
BAM 60.083
EUR 1.955830
CAD 1.349428
HRK 26.179579
CHF 1.775370
GBP 2.573629
USD 1.757863
RSD 1.592767
CAD 5.051136
CZK 0.281834
CHF 6.985052
GBP 9.636229
USD 6.918497
EUR 7.624184
PLN 1.743468
EUR 61.505
USD 46.5066
GBP 72.8128
CHF 46.4119
CAD 45.4818
26.05.2019.Nezavisne Novine

100.000 imena obrisano sa biroa

100.000 imena obrisano sa biroaEvidencije zavoda za zapošljavanje u BiH su trenutno "siromašnije" za više od 100.000 imena u odnosu na tri godine ranije.

Konkretnije, u martu ove godine imali smo 423.419 nezaposlenih, a u istom mjesecu 2016. njih 530.370.

Dok sindikalci tvrde da je ovaj pad posljedica iseljavanja stanovništva, statističari su, s druge strane, izračunali da je i zaposlenost porasla.

"U martu 2019. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 822.275", saopšteno je iz Agencije za statistiku BiH, dok smo, po istom izvoru, u martu 2016. imali 721.633 radnika.

Adis Kečo, stručni saradnik za pravne poslove u Savezu samostalnih sindikata BiH, smatra da je odliv stanovništva uticao na statistiku koja pokazuje broj nezaposlenih.

"Radna snaga koja u BiH traži posao ne može da ga nađe i odlazi vani da bi se zaposlila. Takođe, svjedoci smo da postoje i radnici koji ovdje imaju zaposlenje, pa se odjavljuju s posla, što vjerovatno ima za posljedicu da se i sa biroa povlači određeni broj radnika kako bi se nadomjestio taj broj", pojašnjava Kečo u izjavi za "Nezavisne".

Stoga se, kako kaže, ne može govoriti o privrednom rastu u smislu da je povećan broj firmi i jačanju privrede jer smo od toga, ocjenjuje, daleko.

"Mi ne raspolažemo podacima da je istovremeno došlo i do porasta broja zaposlenih, ali ono što znamo jeste da ljudi gotovo svakodnevno ostaju bez posla", navodi Kečo te ističe da je to u ovom trenutku jedan od ključnih problema.

Na probleme se žali i poslovna zajednica, koju, tvrdi, muči nedostatak kadrova u svim privrednim granama.

"Ne postoji više nijedna grana privrede kojoj ne nedostaje odgovarajućih kadrova. Suočeni smo i s odlaskom radno sposobnog stanovništva, pa i najboljih radnika. Mi sada imamo primjere da naše firme nisu u mogućnosti da preuzmu nove poslove i prošire postojeće ugovore ili potpišu nove, pošto ne mogu da osiguraju adekvatnu radnu snagu", kaže za "Nezavisne" Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

Ukoliko novi naraštaji ne žele da i njihova imena budu na evidenciji zavoda za zapošljavanje, preporučuje im se da oprezno biraju zanimanje.

Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, apelovao je nedavno na mlade ljude da prilikom izbora zanimanja ne vode računa o dužini ili težini školovanja, već o budućnosti i mogućnosti da naučeno primijene na radnom mjestu.

"Bolje je da se mladi ljudi odluče za obrazovanje koje će trajati malo duže ali koje će im olakšati pronalaženje posla, nego kraće i lakše obrazovanje ali da na kraju budu samo statistika na evidencijama nezaposlenih osoba", istakao je Bandić.

Kako je saopšteno iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kada je riječ o visokoobrazovanim osobama, najtraženija zvanja su ona u vezi sa IT sektorom (IT inženjer, softver inženjer), zatim inženjer elektrotehnike, građevinski inženjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine - specijalista.

Osim ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima najviše na evidencijama nezaposlenih.

Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom je za prodavače i ugostitelje, posebno konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka te radnici u call-centrima.

Ocena
Vaša ocena
Bookmark and Share