Pirotski kačkavalj probija led za evropsko tržište

Bez autora
Jun 15 2019

Čuveni tradicionalni proizvod mogao bi da bude prvi iz Srbije koji će dobiti sertifikat o geografskom poreklu na nivou unije. Srbija bi konačno sa pirotskim kačkavaljem mogla da dobije prvi sertifikat Evropske unije za zaštićene proizvode sa geografskim poreklom. Osim čuvenog sira iz Pirota šansu da konkurišu za ovaj važan dokument, koji otvara evropsko tržište, imaju i fruškogorski med i ariljska malina. Ovim povodom predstavnici Evropske komisije za međunarodnu zaštitu proizvoda boravili su u Pirotu gde su sa nadležnima iz Ministarstva poljoprivrede razgovarali o načinima usaglašavanja nacionalnih i evropskih propisa u ovoj oblasti. Preduslov da se krene u zaštitu preko EU jeste da proizvod prethodno bude zaštićen na nacionalnom nivou.

Pirotski kačkavalj probija led za evropsko tržišteČuveni tradicionalni proizvod mogao bi da bude prvi iz Srbije koji će dobiti sertifikat o geografskom poreklu na nivou unije. Srbija bi konačno sa pirotskim kačkavaljem mogla da dobije prvi sertifikat Evropske unije za zaštićene proizvode sa geografskim poreklom.

Osim čuvenog sira iz Pirota šansu da konkurišu za ovaj važan dokument, koji otvara evropsko tržište, imaju i fruškogorski med i ariljska malina. Ovim povodom predstavnici Evropske komisije za međunarodnu zaštitu proizvoda boravili su u Pirotu gde su sa nadležnima iz Ministarstva poljoprivrede razgovarali o načinima usaglašavanja nacionalnih i evropskih propisa u ovoj oblasti.

Preduslov da se krene u zaštitu preko EU jeste da proizvod prethodno bude zaštićen na nacionalnom nivou. Srbija za sada nema nijedan koji se vodi u Evropskoj uniji ali u nacionalnom registru zaštićenih trenutno je 78 proizvoda, među njima samo četiri nisu poljoprivredna – pirotski ćilim, bezdanski damast, ručno pletena odeća „Sirogojno” i peškiri iz šabačkog kraja.

– Vreme je da ovi proizvodi, koji su zaštićeni u Srbiji, dobiju prolaz i na evropskom tržištu. Izabrali smo prva tri, sa proizvođačem pirotskog kačkavalja prošli smo sertifikaciju – rekao je Branislav Raketić iz Ministarstva poljoprivrede. Prema njegovim rečima, do kraja godine biće donet zakon o sistemu kvaliteta za poljoprivredno-prehrambene proizvode, posle čega će biti podnet zahtev za ova tri proizvoda.

David Liberati, ekspert Evropske unije, rekao je da je registracija pirotskog kačkavalja šansa i za druge proizvode iz Srbije za njihovu promociju u EU ali i na tržištima trećeg sveta, Kine i drugih zemalja.

Pirotski kačkavalj, koji je jedan od najpoznatijih tradicionalnih proizvoda naše zemlje, na nacionalnom nivou zaštićen je 2013. godine a nosilac sertifikata od 2017. je Mlekarska škola „Dr Obren Pejić”. Škola je i prvi ovlašćeni korisnik ove oznake mada se proizvodnjom ovog kačkavalja bave i drugi proizvođači koji će tek morati da ispune standarde i dobiju sertifikat.

Proces izrade pirotskog kačkavalja nalazi se na listi nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, gde spadaju i „belmuž”, pirotsko ćilimarstvo, kolo, krsna slava... Osim što ima specifičan način proizvodnje ovaj sir je poseban i zbog mleka koje se dobija od životinja koje se hrane najkvalitetnijom slatkom travom i krmnim biljem u zaštićenom parku prirode. Pravi se isključivo od nepasterizovanog kravljeg ili ovčijeg mleka (može biti i mešano) kako bi se sačuvala kompletna mikroflora koja postoji u mleku i hemijski sastav.

Ovaj brend star je nekoliko vekova i potiče još iz vremena kada je na obroncima Stare planine bilo i nekoliko stotina hiljada ovaca. Oduvek se pravi po istoj recepturi. Do devedesetih godina izvozio se širom sveta a onda je posao zamro zbog smanjenja stočnog fonda na Staroj planini i praktično se proizvodio samo za lokalno tržište. Zahvaljujući pirotskoj mlekarskoj školi usledio je povratak na staru recepturu uz male izmene u skladu sa važećim standardima. Interesantno je da se nekada kačkavalj iz celog pirotskog kraja nosio u pećinu u selu Staničenje, kako bi sazreo u prirodnim uslovima.

Danas se taj proces obavlja u komorama mlekarske škole u simuliranim uslovima. Kačkavalj se mesi ručno a dodaje mu se dva odsto nejodirane morske soli i to je jedini konzervans koji održava trajnost proizvoda. Na tržištu je takva potražnja da ga često nema. Učenici mlekarske škole mesečno proizvedu 15 tona ovog kačkavalja. Inače, to je i jedina specijalizovana mlekarska škola u Srbiji kroz koju je prošlo 3.000 učenika koji su postali nosioci mlekarske proizvodnje u našoj zemlji.

Zoran Dragojević, rukovodilac grupe za dizajn i geografske oznake porekla, pri Zavodu za intelektualnu svojinu, nedavno je za „Politiku” rekao da u Srbiji postoji veliki broj proizvoda koji su registrovani, a nemaju ovlašćene korisnike.

– Neko bi pomislio da je razlog to što se ti proizvodi ne proizvode. Ali, upravo je suprotno. Međutim, ti proizvođači verovatno ne žele da uđu u rigorozne kontrole kvaliteta koje moraju da budu sprovedene. Sve to mora da bude na jednom ozbiljnijem nivou nego do sada – rekao je Dragojević.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik