Prinos pšenice i ostalih strnih žita ispod proseka za ovu godinu?

Bez autora
Jun 20 2019

Zbog loših agro-meteroloških uslova u Šumadiji stručnjaci očekuju prinos pšenice i ostalih strmnih žita ispod proseka za ovu godinu. Sa krmnim biljkama problemi su nastali kod prvog otkosa jer je nastupio kišni period, a za kukuruz se još uvek ne zna iako fenološki kasni u razvoju. Jovan Nikitović, poljoprivrednik iz sela Kneževac kod Kragujevca na 30 hektara gaji kukuruz, pšenicu i soju. Kako sam kaže za kukuruz se još uvek ne zna kakav će prinos biti, jer faze razvoja kasne zbog prolećnih agro-meteroloških uslova, dok se za pšenicu brine jer misli da će ovogodišnji rod biti manji nego inače. Kasni se jer je bilo hladno proleće, dugo je bilo i kiše i kasnilo se sa setvom, videćemo kako će to da se odrazi na prinos.

Prinos pšenice i ostalih strnih žita ispod proseka za ovu godinu?Zbog loših agro-meteroloških uslova u Šumadiji stručnjaci očekuju prinos pšenice i ostalih strmnih žita ispod proseka za ovu godinu. Sa krmnim biljkama problemi su nastali kod prvog otkosa jer je nastupio kišni period, a za kukuruz se još uvek ne zna iako fenološki kasni u razvoju.

Jovan Nikitović, poljoprivrednik iz sela Kneževac kod Kragujevca na 30 hektara gaji kukuruz, pšenicu i soju. Kako sam kaže za kukuruz se još uvek ne zna kakav će prinos biti, jer faze razvoja kasne zbog prolećnih agro-meteroloških uslova, dok se za pšenicu brine jer misli da će ovogodišnji rod biti manji nego inače.

"Kasni se jer je bilo hladno proleće, dugo je bilo i kiše i kasnilo se sa setvom, videćemo kako će to da se odrazi na prinos. Ja kukuruz prodajem u silaži, imam ljude kod kojih prodajem a za mene ostavljam jedan hektar. Za pšenicu kažu da će da podbaci ove godine, sve je relativno i vidim da i neka rđa napada klas i on bude prazan. Ja bih bio zadovoljan sa 4 tone po hektaru i nadam se ipak tome. Ono što ne valja to su žege i ako ih bude kao i do sada i ako bude temperatura iznad 33, 34 stepeni skuvaće je i biće zrno sitno i tu će da podbaci", rekao je Jovan Nikitović, poljoprivrednik, selo Kneževac.

"Prvo je bio rastegljiv rok setve pa ostale faze razvoja su imale jako oskudne i neadekvatne agro- klimatske uslove tako da usevi ne obećavaju pa čak ni za prosečni prinos za Šumadiju po hektaru. Faza klasanja je praktično počela pred početak juna a od klasanja do pune žetve i tehnološke zrelosti u normalnim uslovima treba da protekne barem 40, 50 dana što znači ovde su sve faze skraćene a još se i dogodio toplotni udar prošle nedelje i ne možemo da očekujemo normalan prinos uopšte", saopštio je Dobrivoje Popović, savetodavac za ratarstvo.

Jovan Nikitović je jedan od prvih poljoprivrednika iz Šumadije koji se bavi i proizvodnjom soje. Počeo je pre 15 godina sa jednim hektarom a sada ima skoro 15 hektara površine. Iako je i setva soje kasnila za sada ova biljka dobro napreduje a za nju je posebno bitno da ima dovoljno vlage u vazduhu.

"Imam jednu parcelu od hektar i po , ta nikada nije ni po suši dala ispod 4 tone a imao sam i parcelu sa nepunih 1000 kilograma po hektaru. Soja ne voli sušu, pogotovu u cvetanju tako da sve zavisi od vremena. Prskanje je skupo i mora dva puta da se prska i ako se još kupuje seme bude tu većih troškova. Soja se lako prodaje , uvek je imala neku cenu u odnosu na pšenicu, sve ove godine unazad bio sam relativno zadovoljan sojom. Soja dolazi u osmom, devetom mesecu i iako bude kasnila dvadeset i mesec dana neće biti kasno za nju", kazao je Nikitović.

"Krmne biljne vrste su nešto bolje prošle ali su posle bili otežani uslovi kada je došlo vreme košenja i skidanja prvog otkosa jer je nastupio kišni period posle sušnog i to su jako teški momenti za proizvođača odnosno za onoga ko treba da dođe do kabaste hrane i smeše za stočnu ishranu. Rana setva je bila oskudna, pogotovu ovas i jari ječam i to je sada na jako malom broju hektara u Šumadiji za razliku od prethodnih godina kada to bude i do 8 000 hektara. Imamo početak juna odnosno prvu dekadu gde kukuruz jedva ima porast od pet, šest listova, nema porasta od 20 do 30 centrimetara. U ovom periodu treba da bude visok metar barem i još uvek nema adekvatan porast", kazao je Popović.

Stručnjaci naglašavaju da već godinama nemamo rezervu vlage u dubinskim slojevima zemlje kako bi koreni biljaka crpeli dovoljnu količinu vlažnosti za sam rast a ono što nedostaje su i hladnije noći sa rosom.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik