Za četiri meseca u domovinu poslali milijardu evra

Bez autora
Jul 04 2019

Od doznaka godišnje stiže oko osam odsto BDP-a. – U 2018. gastarbajteri poslali 3,4 milijarde evra. Dragi naši, koji su na na privremenom ili dužem radu u inostranstvu, poslovično su izdašni u slanju novca u domovinu.Zaključno sa aprilom poslali su milijardu evra, pokazuju podaci Narodne banke Srbije. Od doznaka je stiglo gotovo isto novca kao u lane u prva četiri meseca, jer povećanje iznosi samo dva odsto. Podsećanja radi priliv doznaka iz inostranstva u Srbiju u 2018. iznosio je 3,4 milijarde evra, tako da još ima vremena da se taj iznos premaši.

Za četiri meseca u domovinu poslali milijardu evraOd doznaka godišnje stiže oko osam odsto BDP-a. – U 2018. gastarbajteri poslali 3,4 milijarde evra. Dragi naši, koji su na na privremenom ili dužem radu u inostranstvu, poslovično su izdašni u slanju novca u domovinu. Zaključno sa aprilom poslali su milijardu evra, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS).

Od doznaka je stiglo gotovo isto novca kao u lane u prva četiri meseca, jer povećanje iznosi samo dva odsto. Podsećanja radi priliv doznaka iz inostranstva u Srbiju u 2018. iznosio je 3,4 milijarde evra, tako da još ima vremena da se taj iznos premaši.

– Najveći procenat doznaka je u evrima, oko 80 odsto, a posmatrano po zemljama najviše doznaka dolazi iz zemalja u kojima živi i radi veliki deo naše dijaspore, pre svega iz: Nemačke, Švajcarske, Austrije i Francuske. Prosečan iznos primljenih doznaka razlikuje se u zavisnosti od destinacije i načina njihovog slanja. Preko brzog transfera novca prosečan iznos doznake u 2018. kretao se oko 260 evra, dok je preko računa banaka veći i kretao se oko 2.000 evra. Doznake tradicionalno predstavljaju relativno stabilan priliv iz inostranstva od oko osam odsto BDP-a na godišnjem nivou.

Tradicionalno doznake doprinose povećanju opšte potrošnje stanovnika i smanjuju stope siromaštva, međutim stručnjaci ocenjuju da je loše što se veoma mali deo ulaže u proširenje materijalne osnove rada i povećava zavisnost srpskog društva od rođaka i prijatelja iz dijaspore. Samo mali procenat doznaka koristi se za štednju i za otvaranje novih radnih mesta, kao što su male proizvodne poslovne firme. Drugim rečima te silne milijarde idu u potrošnju, na hranu, odeću, lečenje, kupovinu kuća, stanova, renoviranje postojećih, kupovinu zemljišta, traktora, automobila...

Prema metodologiji platnog bilansa Međunarodnog monetarnog fonda, koju primenjuje i statistika Narodne banke Srbije, lični transferi obuhvataju doznake radnika, penzije i druga socijalna primanja, kao i pomoć i poklone iz inostranstva, upućene fizičkim licima rezidentima Srbije.

I u Privrednoj komori Srbije ističu da je priliv doznaka iz inostranstva važan za građane jer predstavlja dopunu njihovih primanja, a posredno, preko povećane potrošnje, odražava se i na privredu Srbije.

– Cilj je da se deo ovih sredstava, koji uđe u Srbiju, preusmeri iz potrošnje u investicije kako bi došlo do dodatnog podsticaja za razvoj privrede i preduzetništva u Srbiji. U tom smislu potrebno je da naša poslovna dijaspora prepozna Srbiju kao jednu od najpogodnijih zemalja za investiranje. Dijasporu sagledavamo kao veliki ekonomski potencijal, ali i kanal kojim se najbrže mogu unaprediti ekonomski odnosi s inostranstvom. Važno je da se naša dijaspora, sa svim svojim potencijalima kojima raspolaže, što intenzivnije uključi u privredu Srbije i na taj način ubrza njen razvoj, ali i ostvari dobit za sebe – kažu u Centru za podršku investicijama i javno privatno partnerstvo PKS.

Mesečno prosečno 35 evra

U proseku milijarda evra na sedam miliona stanovnika iznosi oko 142 evra za četiri meseca ili malo više od 35 mesečno.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik