Od doznaka godišnje stiže oko osam odsto BDP-a. – U 2018. gastarbajteri poslali 3,4 milijarde evra. Dragi naši, koji su na na privremenom ili dužem radu u inostranstvu, poslovično su izdašni u slanju novca u domovinu.Zaključno sa aprilom poslali su milijardu evra, pokazuju podaci Narodne banke Srbije. Od doznaka je stiglo gotovo isto novca kao u lane u prva četiri meseca, jer povećanje iznosi samo dva odsto. Podsećanja radi priliv doznaka iz inostranstva u Srbiju u 2018. iznosio je 3,4 milijarde evra, tako da još ima vremena da se taj iznos premaši.
Od doznaka godišnje stiže oko osam odsto BDP-a. – U 2018. gastarbajteri poslali 3,4 milijarde evra. Dragi naši, koji su na na privremenom ili dužem radu u inostranstvu, poslovično su izdašni u slanju novca u domovinu. Zaključno sa aprilom poslali su milijardu evra, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS).
Od doznaka je stiglo gotovo isto novca kao u lane u prva četiri meseca, jer povećanje iznosi samo dva odsto. Podsećanja radi priliv doznaka iz inostranstva u Srbiju u 2018. iznosio je 3,4 milijarde evra, tako da još ima vremena da se taj iznos premaši.
– Najveći procenat doznaka je u evrima, oko 80 odsto, a posmatrano po zemljama najviše doznaka dolazi iz zemalja u kojima živi i radi veliki deo naše dijaspore, pre svega iz: Nemačke, Švajcarske, Austrije i Francuske. Prosečan iznos primljenih doznaka razlikuje se u zavisnosti od destinacije i načina njihovog slanja. Preko brzog transfera novca prosečan iznos doznake u 2018. kretao se oko 260 evra, dok je preko računa banaka veći i kretao se oko 2.000 evra. Doznake tradicionalno predstavljaju relativno stabilan priliv iz inostranstva od oko osam odsto BDP-a na godišnjem nivou.
Tradicionalno doznake doprinose povećanju opšte potrošnje stanovnika i smanjuju stope siromaštva, međutim stručnjaci ocenjuju da je loše što se veoma mali deo ulaže u proširenje materijalne osnove rada i povećava zavisnost srpskog društva od rođaka i prijatelja iz dijaspore. Samo mali procenat doznaka koristi se za štednju i za otvaranje novih radnih mesta, kao što su male proizvodne poslovne firme. Drugim rečima te silne milijarde idu u potrošnju, na hranu, odeću, lečenje, kupovinu kuća, stanova, renoviranje postojećih, kupovinu zemljišta, traktora, automobila...
Prema metodologiji platnog bilansa Međunarodnog monetarnog fonda, koju primenjuje i statistika Narodne banke Srbije, lični transferi obuhvataju doznake radnika, penzije i druga socijalna primanja, kao i pomoć i poklone iz inostranstva, upućene fizičkim licima rezidentima Srbije.
I u Privrednoj komori Srbije ističu da je priliv doznaka iz inostranstva važan za građane jer predstavlja dopunu njihovih primanja, a posredno, preko povećane potrošnje, odražava se i na privredu Srbije.
– Cilj je da se deo ovih sredstava, koji uđe u Srbiju, preusmeri iz potrošnje u investicije kako bi došlo do dodatnog podsticaja za razvoj privrede i preduzetništva u Srbiji. U tom smislu potrebno je da naša poslovna dijaspora prepozna Srbiju kao jednu od najpogodnijih zemalja za investiranje. Dijasporu sagledavamo kao veliki ekonomski potencijal, ali i kanal kojim se najbrže mogu unaprediti ekonomski odnosi s inostranstvom. Važno je da se naša dijaspora, sa svim svojim potencijalima kojima raspolaže, što intenzivnije uključi u privredu Srbije i na taj način ubrza njen razvoj, ali i ostvari dobit za sebe – kažu u Centru za podršku investicijama i javno privatno partnerstvo PKS.
Mesečno prosečno 35 evra
U proseku milijarda evra na sedam miliona stanovnika iznosi oko 142 evra za četiri meseca ili malo više od 35 mesečno.