Tema - Bosna i Hercegovina

Pšenica opet izdala, ratari na jesen skraćuju brazdu

Proizvodnja hljebnog žita ni ovog ljeta nije ispunila očekivanja ratara u Srpskoj, koji su sa polja požnjeli daleko manje pšenice nego lani, a iako je otkupna cijena za koji fening viša od prošlogodišnje, tvrde je i dalje niska i da i ove sezone sabiraju gubitke zbog čega za jesen najavljuju kraću brazdu.

Proizvođači hljebnog žita ističu da ne pamte kada je proizvodnja pšenice u Srpskoj posljednji put bila isplativa. Kada im vremenski uslovi idu naruku i proizvedu znatne količine, kažu, izda kvalitet i cijena, a kada zakažu prinosi ni nešto viša cijena ne donosi profit.

Navode da se ove godine prinosi pšenice kreću od 3,5 do pet tona po hektaru, a prosječna otkupna cijena od 28 do 31 fening, dok su lani sa njiva požnjeti oko sedam tona žita za koje su dobijali 25 feninga po kilogramu.

Predsjednik udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije” Boško Radić ističe da uprkos tome što je resorno ministarstvo predlagalo cijenu od 35 feninga po kilogramu hljebnog žita, do tog iznosa nisu uspjeli doći.

- Mlinari, nažalost, cijenu određuju po sopstvenom nahođenju. Njih ne zanimaju ni prepopruke, ni potrebe poljoprivrednika. Iako je žetva završena prije petnaestak dana, nema ni mnogo kupaca i prodaja ide prilično usporeno. Pojedini proizvođači su uspjeli nešto prodati, ali uglavnom je riječ o manjim količinama koje su otkupili mlinovi iz FBiH. Ostalo smo lagerovali i čekamo bolje dane - rekao je Radić i pojasnio da su ovogodišnji rod i kvalitet pšenice podbacili zbog vremenskih neprilika, jer su tokom faze nalivanja zrna temperature danima bile visoke.

Radić tvrdi da je proizvodnja pšenice iz godine u godinu sve neisplativija, te da će ratari morati okretati novim, hibridnim sortama koje garantuju veći kvalitet i prinose.

- Ako ove godine ne bude podsticaja od pet feninga po kilogramu prodate i proizvedene pšenice, kako se najavljuje, bićemo u velikom problemu i minisu. Sve više ljudi će odustajati od proizvodnje i može se očekivati  da na jesen budu zasijane daleko manje površine. Spasiti nas može samo resorno ministarstvo ako poveća podsticaje - kazao je Radić.

Uprkos slaboj potražnji, semberski poljoprivrednik Ljubo Maletić ovogodišnji rod je uspio prodati po cijeni od 30 feninga po kilogramu.

- Čuo sam da neki mlinari plaćaju i 33 feninga, ali nisam dobio takvu ponudu. Ovo je još jedna u nizu loših godina za nas proizvođače, jer osim niske cijene, prinosi su dostizali maksimalno pet tona po hektaru i to na plodnom tlu, a podbacio je i kvalitet  - žali se Maletić.

Vlasnik firme “Zelen gaj” iz Gradiške Ranko Sarajlić otkupnu cijenu pšenice ocijenio je kao sramno nisku, navodeći da ni ove godine nema govora o bilo kakvom profitu ratara.

- Proizvedeno žito ću koristiti za potrebe svoje farme, ne pada mi na pamet da ga prodajem po ovako niskoj cijeni. Domaću proizvodnju će dotući uvoznici repromterijala koji tokom sjetve nude sjemena i đubrivo po visokim cijenama na odgođeno plaćanje, a onda otkupljuju žito za male pare - rekao je Sarajlić.

 Predsjednik udruženja mlinara RS Zoran Kos navodi da je otkup pšenice slobodan i da svaki mlinar sam određuje koja cijena mu je isplativa.

- Ne otkupljujem domaću pšenicu jer ne zadovoljava kvalitetom. Uvozim pšenicu iz inostranstva i plaćam je od 160 do 190 evra po toni, u zavisnosti od kvaliteta - kazao je Kos.

Količine

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je

prosječna proizvodnja pšenice u Srpskoj, u posljednjih deset godina, 155.000 tona, što je ispod količina koje su potrebne za zadovoljenje potreba mlinsko-pekarske industrije, koje se procjenjuju na 230.000 tona.

- U  jesenjoj sjetvi prošle godine, pšenica je zasijana na oko 45.158 hektara, a procijenjena vrijednost proizvodnje je 61,3 KM miliona KM – rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.