Ni nežnijeg voća, ni tvrđeg kamena spoticanja

Bez autora
Sep 18 2019

Voće sa zaštićenim geografskim poreklom je najjača karta Srbije za mesto na svetskom tržištu premijum hrane. To uviđa i najveći regionalni proizvođač sokova koji je u saradnji sa 100 malinara iz ariljskog kraja zaštitio geografsko poreklo tog voća. Malina. Ni nežnijeg voća, ni tvrđeg kamena spoticanja u domaćem agraru. Međutim, kada 100 malinara ariljskog kraja zaštiti geografsko poreklo svog proizvoda, lakši su pregovori o otkupnoj ceni. Mirjana Milutinović iz Udruženja ariljske maline kaže da će krajnji kupci biti potpuno sigurni da kupuju proizvod vrhunskog kvaliteta a koji je proizveden na tradicionalni način.Ovo je značajno za male proizvođače da se izbore sa konkurencijom, rekla je Milutinovićeva.

Ni nežnijeg voća, ni tvrđeg kamena spoticanjaVoće sa zaštićenim geografskim poreklom je najjača karta Srbije za mesto na svetskom tržištu premijum hrane. To uviđa i najveći regionalni proizvođač sokova koji je u saradnji sa 100 malinara iz ariljskog kraja zaštitio geografsko poreklo tog voća.

Malina. Ni nežnijeg voća, ni tvrđeg kamena spoticanja u domaćem agraru. Međutim, kada 100 malinara ariljskog kraja zaštiti geografsko poreklo svog proizvoda, lakši su pregovori o otkupnoj ceni.

Mirjana Milutinović iz Udruženja ariljske maline kaže da će krajnji kupci biti potpuno sigurni da kupuju proizvod vrhunskog kvaliteta a koji je proizveden na tradicionalni način.

"Ovo je značajno za male proizvođače da se izbore sa konkurencijom", rekla je Milutinovićeva.

Da bi se dobar kvalitet sirovine dobro i naplatio mora da se upakuje u gotov proizvod. Zaštićenim geografskim poreklom svet će pokušati da osvoji i jedan od vodećih prerađivača voća u regionu. Pre toga, kažu - ipak treba osvojiti domaćeg kupca.

"Dugo godina smo mi više cenili sve što dolazi spolja nego ono što imamo. Tako da mislim da i u tom pogledu kao nacija i kao potrošači sazrevamo, jer imamo stvarno dosta toga na šta treba da budemo ponosni", rekao je Mihajlo Janković iz "Nektara".

Trebalo bi da budemo ponosni i na sremski kulen, sjenički sir, homoljski med, futoški kupus koji su među 60-ak poroizvoda koji su zaštitili poreklo za srpsko tržište. Tek nekoliko njih je to uradilo i za evropsko tržište.

"Mora da postoji preduzimljivost i kod naših primarnih poljoprivrednih proizvođača, kod naših kompanija. Nažalost, oni nisu uspeli da se na toj lestvici ne samo promovišu, nego i finansijski i tržišno vrednuju", kaže Sead Mahmutović iz Ministarstva poljoprivrede.

Država vraća do 65 odsto uloženog u certifikaciju geografskog porekla. Za male proizvođače najveći problem za ulazak u tu priču je nelojalna konkurencija koja, kažu, retko bude kažnjena za zloupotrebe.

Potencijali su ipak veći od problema, kažu oni koji pomažu ovakve projekte.

"Smatramo da je kult hrane u Srbiji zaista identitet i jedan mali podatak da smo mi od otvaranja kancelarije imali skoro 700 miliona evra direktnog plasmana", kaže Miljan Ždrale iz EBRD-a.

Emanuel Hajder iz Organizacije UN za hranu i poljoprivredu kaže da je 50 milijardi dolara vredno svetsko tržište hrane sa zaštićenim poreklom. "Ta proizvodnja nema samo ekonomski značaj, ona podstiče i ruralni razvoj i turizam", kaže Hajder.

Specifični ukusi i mirisi, sa podneblja visoke biološke vrednosti, kakvih je u Srbiji mnogo, najbolje se prodaju na mežunarodnoj tržnici ako se na njih zalepi etiketa o zaštićenom geografskom poreklu. Takva etiketa ne promoviše samo imidž države, već i malim poljoprovrednicima pruža šansu da bolje zarade.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik