Batat–slatki krompir, na uloženi dinar, stižu dva

Bez autora
Oct 03 2019

Batat je sličan krompiru, samo krupniji. Brzo raste i posle 90 dana od sadnje, vadi se iz zemlje. Rod po sadnici je oko kilogram i po. Tropska je biljka koja u Srbiji dobro uspeva, ali se retko gde gaji. Srđan Aleksić u Dobriću kod Šapca, pre nekoliko godina osnovao je zadrugu i sada gaji batat na dva hetara.„Prvo se skidaju vreže, pa folija, pa ide vađenje polako, on je jako krt i osetljiv i onda idemo tu polako, da se ne bi oštetio. Pa onda kada sve to završimo, ide na pranje, pere se samo prva klasa“, rekao je Srđan Aleksić, poljoprivrednik iz Dobrića. Otporan je na bolesti i dobro podnosi visoke temperature. Prinos po hektaru je oko 25 tona, a većinu slatkog ploda otkupiće trgovinski lanci u zemlji.

Batat–slatki krompir, na uloženi dinar, stižu dvaBatat je sličan krompiru, samo krupniji. Brzo raste i posle 90 dana od sadnje, vadi se iz zemlje. Rod po sadnici je oko kilogram i po. Tropska je biljka koja u Srbiji dobro uspeva, ali se retko gde gaji.

Srđan Aleksić u Dobriću kod Šapca, pre nekoliko godina osnovao je zadrugu i sada gaji batat na dva hetara.„Prvo se skidaju vreže, pa folija, pa ide vađenje polako, on je jako krt i osetljiv i onda idemo tu polako, da se ne bi oštetio. Pa onda kada sve to završimo, ide na pranje, pere se samo prva klasa“, rekao je Srđan Aleksić, poljoprivrednik iz Dobrića.

Otporan je na bolesti i dobro podnosi visoke temperature. Prinos po hektaru je oko 25 tona, a većinu slatkog ploda otkupiće trgovinski lanci u zemlji.

„On je kao neka korovska biljka, mi ovde gajimo najviše narandžasti, zato što je on najtraženiji. Svi znaju za narandžasti, retko ko zna za roze, ljubičasti. Na svaki uložen dinar, dobija se dva dinara“, istakao je Aleksić.

Batat je od krompira slađi, ali i znatno skuplji. Zavisno od doba godine, kilogram u maloprodaji košta i do 450 dinara.

„Ovo sam čula da je batat neki, šta je krompir neki, ne znam. Svašta sam radila, ali ovo nisam“, rekla je Petrija Danojlović.

Kod zasnivanja proizvodnje, najveći trošak su sadnice koje su u Pocerinu stigle iz Hrvatske. Od druge klase za koju nema kupaca, mladi poljoprivrednici će praviti brašno.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik