pretraga

kursna lista

BA

HR

RS

MK

EUR 117.63
USD 105.4127
CHF 106.8878
GBP 135.9884
CAD 80.2606
HRK 15.7986
BAM 60.1433
EUR 1.955830
CAD 1.349428
HRK 26.179579
CHF 1.775370
GBP 2.573629
USD 1.757863
RSD 1.592767
CAD 5.051136
CZK 0.281834
CHF 6.985052
GBP 9.636229
USD 6.918497
EUR 7.624184
PLN 1.743468
EUR 61.505
USD 46.5066
GBP 72.8128
CHF 46.4119
CAD 45.4818
09.10.2019.Dnevni Avaz

Treba li Mostar turistima naplaćivati ulazak u staru gradsku jezgru?

Treba li Mostar turistima naplaćivati ulazak u staru gradsku jezgru?Oko pola miliona jednodnevnih turista svake godine posjeti Mostar i njegovu najpoznatiju znamenitost - Stari most.

Neki od njih u prosjeku potroše oko 23 eura, neki ništa, ali zato stvaraju velike gužve i pokazuju nepoštovanje prema građevini takvog formata i svjetske vrijednosti zbog čega bi trebalo razmisliti o naplaćivanju ulaznica u staru gradsku jezgru, kazao je Feni viši stručni saradnik Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Ramiz Bašić.

Jednodnevni izleti donose značajne koristi lokalnoj privredi jer turisti tada potroše u prosjeku cca 20-23 eura na hranu, suvenire, ulaznice i sl., dok s druge strane ima i turističkih grupa koje samo pređu preko Starog mosta, ne potrošivši ništa, ali zato prave veliku gužvu koja opet, naročito u junu i avgustu, stvara problem u normalnom kretanju turista, naglasio je Bašić, dodavši pritom da od njih nemaju koristi ni restorani ni barovi jer često sa sobom nose hranu i piće.

Također, smatra on, takve grupe ne pokazuju ni respekt prema građevini takvog formata i svjetske vrijednosti.

- Iz tih razloga držimo da bi trebalo razmisliti o ideji naplate ulaznica u Stari grad, a npr. ulaznice bi se naplaćivale kod posjetitelja koji stižu busevima i dr. - kazao je Bašić i istaknuo kako bi od plaćanja ulaznica bili izuzeti hotelski gosti koji već plaćaju boravišnu taksu, zatim djeca ispod 6 godina, stanovnici Mostara, studenti itd.

Naplata bi se vršila eksperimentalno u razdoblju od godine dana nakon čega bi se analizirali rezultati ove odluke, navodi viši stručni saradnik Turističke zajednice HNK-a.

Napominje kako bi, naravno, tu odluku trebao donijeti Grad Mostar, uz prethodnu saglasnost svih relevantnih faktora iz sektora turizma u Mostaru - hotela, turističkih agencija, suvenirnica i drugih.

Po njegovom mišljenju, vjerovatno bi najbolja ideja bila da se napravi okrugli stol o ovoj temi, a možda i neko istraživanje koje bi utvrdilo (ne)opravdanost ovakvog poteza.

Inače, prosječno zadržavanje turista u Mostaru je 1,35 dana, dok je u Međugorju 2,43 dana (u prvih osam mjeseci o.g.)

Jedna od karakteristika turizma u Hercegovini, navodi Bašić, je i veliki broj jednodnevnih izleta posjetitelja s jadranske obale iz Crne Gore i Hrvatske, kao i ture iz unutrašnjosti.

Procjenjuje se da je broj takvih turista u Hercegovini oko 500.000 koji također ostvare značajnu potrošnju (parking, usluge u ugostiteljstvu, suveniri, muzeji, vodiči i slično).

Što se tiče brojki, u razdoblju od 8 mjeseci, prema službenim podacima, HNK posjetilo je 218.029 turista (od toga 181.950 stranih i 36.079 domaćih ), a ostvareno je 427.123 noćenja - 357.000 stranih i 70.123 domaćih turista.

 - Za period januar-juni ove godine možemo reći da je broj dolazaka veći za 16,50 posto, a broj noćenja za 10,80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine - kazao je Bašić.

Smatra kako će se trend rasta sigurno nastaviti i za razdoblje od 9 mjeseci te da će HNK ostvariti rast broja turističkih posjeta s vrtoglavih 10 posto.

Također je napomenuo da je BiH među 10 destinacija koje bilježe najveći rast broja turista.

Kada su u pitanju mjesta koja su se najviše posjećivala u HNK-u, Međugorje je i dalje na prvom mjestu, slijede područje Starog mosta i stare gradske jezgre Grada Mostara, Neum, prirodne, historijske i urbane cjeline - Blagaj, Blidinje, Počitelj i Stolac, te nekropole stećaka Radimlja i Boljuni (Stolac), Biskup (Konjic), Dugo Polje (Jablanica) nedavno uvrštene na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Viši stručni saradnik Turističke zajednice HNK-a govorio je i o važnosti i ljepoti tih destinacija, napomenuvši pritom da je Međugorje, kao jedno od najpoznatijih svjetskih marijanskih svetišta, u 35 godina posjetilo više od 40 miliona hodočasnika iz cijelog svijeta.

HNK najviše su posjećivali turisti iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, zatim zemalja zapadne Europe - Austrija, Njemačka, Francuska, Španije, Holandije, Velika Britanija, iz zemalja Srednje Evrope - Češka, Poljska, Slovačka, Mađarska, a naročito velik broj posjeta zabilježen od strane turista iz Kine, Japana i Malezije, kao i iz zemalja arapskog poluotoka (Saudijska Arabija, Bahrein, Oman, Ujedinjeni arapski emirati ) i dr.

Upitan na čemu se najviše zarađuje i što turiste najviše zanima, Bašić je kazao kako turističko-ugostiteljska djelatnost najviše zarađuje na prodaji smještajnih kapaciteta, zatim prodaji jela i pića u hotelima, motelima i sl. te da se zarada ostvaruje i u sektoru transporta putnika, kao i da je neizostavna zarada turističkih vodiča, animatora i pratitelja putovanja…

Viši stručni saradnik Turističke zajednice HNK-a ovogodišnju je sezonu ocijenio uspješnom što, kako ističe, "cijelu turističku privredu našeg kantona tjera na snažno pozicioniranje i poboljšanje sadržajne i gastronomske ponude".

Naglasio je i kako je loše vrijeme vjerovatno utjecalo na posjet HNK-u u mjesecu maju, no da je ipak glavna turistička sezona (juni, avgust) bila dobra te da su tada ostvareni veoma dobri rezultati u broju dolazaka i noćenja.

Ocena
Vaša ocena
Bookmark and Share