Iako prave veći profit, žene zarađuju manje i do 20 odsto

Bez autora
Oct 20 2019

Kompanije koje imaju više žena na menadžerskim pozicijama zarađuju bolje, a veliki broj dama direktora znači i jači rast prihoda, kao i veće profitne marže, pokazuju nedavna istraživanja. Ipak, kako stručnjaci tvrde, razlike u zaradama i to oko 20 odsto u korist muškaraca i dalje su prisutne širom sveta, dok oni preovlađuju na čak 70 odsto menadžerskih i direktorskih pozicija kod nas. Žene su s druge strane savesnije i odgovornije u poslu, lakše prave dogovore, a pre bi se zauzele za kolegu, tvrde poznavaoci tržišta.

Iako prave veći profit, žene zarađuju manje i do 20 odstoIako prave veći profit, žene zarađuju manje i do 20 odstoKompanije koje imaju više žena na menadžerskim pozicijama zarađuju bolje, a veliki broj dama direktora znači i jači rast prihoda, kao i veće profitne marže, pokazuju nedavna istraživanja.

Ipak, kako stručnjaci tvrde, razlike u zaradama i to oko 20 odsto u korist muškaraca i dalje su prisutne širom sveta, dok oni preovlađuju na čak 70 odsto menadžerskih i direktorskih pozicija kod nas.

Žene su s druge strane savesnije i odgovornije u poslu, lakše prave dogovore, a pre bi se zauzele za kolegu, tvrde poznavaoci tržišta.

Analitičari "Credit Suissea" su u istraživanju 3.000 kompanija iz 56 zemalja sveta, zaključili da su u poslednjih pet godina kompanije u porodičnom vlasništvu s barem jednom ženom kao direktorom, svake godine zabeležile bolje poslovne rezultate od onih kojima upravljaju isključivo muškarci.

Ogradili su se da žene nisu nužno uzrok uspeha kompanija, ali su došli i do saznanja da su kompanije sa ženama na upravljačkim pozicijama sklonije bavljenju pitanjima održivosti, uticajem na okolinu, radnim uslovima i radnicima.

Muškarci rukovodioci, a žene administrativni službenici

Direktorska i funkcionerska mesta u našoj zemlji uglavnom drže muškarci i to čak 71 odsto njih, u odnosu na 29 odsto žena. Dame preovlađuju u oblasti umetnosti i nauke, ali i u administrativnim poslovima gde ih je 60 odsto, pokazuju podaci RSZ.

Na mašinskim postrojenjima kao i u zanatskim poslovima preovlađuje muški pol, dok u uslužnim i trgovačkim ženski.

Kada se pogledaju pozicije u kompanijama, konsultant Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku kaže da se tradicionalno žene zapošljavaju u pravnim službama i u odeljenjima za ljudske resurse.

"Ima dosta žena koje su veoma sposobne i snalažljive, ali su kod nas uslovi za ulazak u biznis podosta teški. Potrebno je dosta socijalnih kontakata kao i snalaženja u različitim situacijama kojima su ipak vičniji muškarci od žena", kaže Rajić. Žene su po prirodi osetljivije, kaže, a na upravljačkim pozicijama je i velika doza stresa. Takođe prosečno radno vreme menadžera je 10 do 12 sati, što je za ženu dodatni napor ukoliko je recimo majka.

Isti posao, a različita plata

Platni jaz između žena i muškaraca, prema podacima RZS, iznosio je 8,7 odsto, što znači da su za toliko žene bile manje plaćene od muškaraca. Ovaj podatak svrstao je Srbiju među zemlje sa najnižim platnim jazom u Evropi. Međutim, ako se zarade posmatraju prema stepenu obrazovanja ili zanimanjima, razlike u zaradama između žena i muškaraca su znatno veće od prosečnog platnog jaza, najčešće u korist muškaraca. 

Rajić tvrdi da su u velikim stranim, ali i u domaćim kompanijama zarade žena i muškaraca na istim pozicijama izjednačene, dok se razlikuju u manjim preduzećima.

"One se uglavnom razlikuju u srednjim i malim preduzećima. Ženama su za oko 20 odsto niže plate nego muškarcima", kaže naš sagovornik i dodaje da je moguće i da taj podatak "donekle vara". "Dešava se i da je u tim firmama zaposlena supruga ili recimo sestra vlasnika, barem na papiru, i onda ta zarada na papiru možda ne odgovara realnoj zaradi", objašnjava.

Te razlike, kako Rajić kaže, nisu odlika samo Srbije već je veoma slična situacija i u razvijenim zemljama sveta.

Ono što je glavni problem kod nejednakih zarada je netransparentnost sistema zarada u privatnom sektoru, zbog čega je i teško da se dokaže i kada se prijavi. Dodatno otežava i što žene nisu spremne da to prijave čak i kada sumnjaju. Poslodavci kod nas nemaju tu obavezu za razliku od javnog sektora.

Dvostruko veći broj muškaraca koji su "sami sebi gazde"

Stopa zaposlenosti žena u Srbiji iznosi 38,1 odsto, što je za 14,7 procenata manje od stope zaposlenosti muškaraca (52,8 odsto). Kada je reč o ženama i muškarcima koji su u braku, rodni jaz je znatno manji, i to u korist žena — stopa zaposlenosti kod udatih žena iznosi 68 odsto a kod oženjenih muškaraca 64 odsto, kažu poslednji dostupni podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Dvostruko je veći broj muškaraca koji su "sami sebi gazde", pa je tako njih 28 odsto samozaposleno u odnosu na 13 odsto žena koje su "svoji vlasnici" kada se govori o poslu.

Žene odgovorniji radnici

Iako se uglavnom muškarci više "probijaju kroz život" i često na poslovnom planu postignu zavidne uspehe, zapravo su žene te koje su savesnije u poslu. Rajić kaže da je takvo stanje jednako i na regionalnom i na globalnom nivou. Žene su, tvrdi, znatno odgovornije na poslu, više poštuju pravila i dogovore, dok su muškarci više skloni malverzacijama.

"Odnos povučenih loših finansijskih odluka muškaraca i žena je tri naprema jedan. One više poštuju zakone i norme, a protiv njih se i vodi manje radnih sporova. Takođe, lakše sklapaju dogovore, i bolje komuniciraju sa poslodavcima", ocenjuje Rajić.

Česta promena radnog mesta svojstvena muškarcima

Neka ranija istraživanja pokazala su da žene teže napreduju na poslovnoj lestvici. Često ih u tome spreči opredeljenje da se više posvete porodici, pa tako ne ostaju duže na poslu i ređe idu na poslovne puteve. Nije redak slučaj ni da žena unapređenje dobije kada recimo muškarac pređe u drugu firmu, a ona onda na njegovu poziciju.

Rajić kaže da dok muškarac promeni u proseku četiri posla, žena će promeniti dva. "One se duže zadržavaju na jednom radnom mestu, prosto su lojalnije jednoj firmi, dok će muškarci uvek ići za nekim boljim prilikama", ocenjuje naš sagovornik.

"Ženski kolektiv" ne znači samo ogovaranje

Uvreženo je mišljenje da je napornije raditi u "ženskom kolektivu". Smatra se da u tim kolektivima često dolazi do prepirki, tračarenja i negodovanja, međutim, kako naš sagovornik ocenjuje, dame imaju drugačiji pristup kolegama.

One, kako tvrdi, više neguju ljudske vrednosti u kolektivu, često su spremnije od muškaraca da se založe za kolegu, tako da je kolektivni duh bolji kada su one više zastupljene u firmi.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik