U 2020. za izgubljene sporove daćemo 20 milijardi dinara

Bez autora
Dec 01 2019

Jedna od stavki budžeta koje se često pominju tokom rasprave u Skupštini Srbije jeste izdvajanje od oko 20 milijardi dinara za izgubljene sudske sporove i arbitraže.Na to je ukazao i Fiskalni savet, koji sugeriše da bi država morala da spremi strateški odgovor na višestruko povećanje neproduktivnih izdataka za kazne i penale u svega nekoliko godina. U Ministarstvu finansija kažu, pak, da je reč o iznosu od 14 milijardi dinara, koji se uglavnom odnosi na izgubljene radne sporove, naknadu štete, arbitraže... Izdvajanja države za plaćanje kazni i penala u 2020. premašiće 22 milijarde dinara, precizira Fiskalni savet u Oceni Predloga zakona o budžetu za narednu godinu.

U 2020. za izgubljene sporove daćemo 20 milijardi dinaraJedna od stavki budžeta koje se često pominju tokom rasprave u Skupštini Srbije jeste izdvajanje od oko 20 milijardi dinara za izgubljene sudske sporove i arbitraže.

Na to je ukazao i Fiskalni savet, koji sugeriše da bi država morala da spremi strateški odgovor na višestruko povećanje neproduktivnih izdataka za kazne i penale u svega nekoliko godina.

U Ministarstvu finansija kažu, pak, da je reč o iznosu od 14 milijardi dinara, koji se uglavnom odnosi na izgubljene radne sporove, naknadu štete, arbitraže...

Izdvajanja države za plaćanje kazni i penala u 2020. premašiće 22 milijarde dinara, precizira Fiskalni savet u Oceni Predloga zakona o budžetu za narednu godinu. Ovaj iznos je dva puta veći u odnosu na 2017, a više od pet puta u odnosu na 2010. godinu.

„Iako već godinama ukazujemo na gotovo nekontrolisan rast ove stavke javnih rashoda, strateška i promišljena reakcija vlade na ovaj loš trend i dalje izostaje. Interesantno je primetiti i to da se ovaj problem malo pominje i u stručnoj i široj javnosti, iako su budžetska izdvajanja za plaćanje kazni i penala, na primer, više nego dvostruko veća od subvencija za investitore”, ističe Fiskalni savet u ovom dokumentu.

Prema njihovim navodima, najveći deo ovih rashoda potiče od odšteta koje država mora da plati zbog povreda ugovora. Članovi ovog nezavisnog vladinog tela podsećaju da je 2014. za neizvršenu obavezu po osnovu koncesije za izgradnju auto-puta Horgoš–Požega privatnim kompanijama plaćeno 1,6 milijardi dinara, a 2018. oko četiri milijarde dinara grčkom „Mitilineosu”, koji je imao spor sa RTB „Bor”.

„Poznato je da se u budžetu za 2020. odvaja novac za obeštećenje ’Energo-Zelene’ (nije poznato koliko), a sudeći prema rekordnom iznosu predviđenom na razdelu Ministarstva finansija, izvesno je da je država izgubila još neki veliki sudski spor ili međunarodnu arbitražu. Zbog svega toga smatramo da je neophodno da Vlada Srbije napokon napravi ozbiljnu analizu koja bi precizno identifikovala glavne razloge zbog kojih država gubi toliko presuda. U skladu sa rezultatima te analize, već od 2020. morale bi da se preduzmu konkretne mere kako bi se trend snažnog rasta ovih neproduktivnih budžetskih rashoda u narednim godinama preokrenuo”, sugeriše Fiskalni savet.

Međutim, u Ministarstvu finansija za „Politiku” kažu da su u budžetu za 2020. godinu planirane 14,4 milijarde dinara za novčane kazne i penale po rešenju sudova. U prethodnim godinama, kao i za 2020. godinu, novac je, između ostalog, planiran za prinudne naplate, povrede prava na suđenje u razumnom roku stranke u svim postupcima u kojima je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku (koji imaju pravo na naknadu nematerijalne štete koja predstavlja pravično zadovoljenje).

„Potom za postupanje po zahtevima za naknadu štete dosuđene odlukom Ustavnog suda kojima je utvrđena povreda i uskraćivanje Ustavom zajamčenih prava i priprema rešenja o isplati naknade štete, kao na primer: naknada nematerijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, naknada materijalne štete zbog povrede prava na imovinu – preduzeća u stečaju, rehabilitacija i neosnovano lišenje slobode”, navode u Ministarstvu finansija.

Na spisku su i sudske presude u oblasti poljoprivrede, veterinarstva, zaštite bilja, šumarstva, lovstva, voda, zemljišta... Prava iz radnog odnosa i neizmirene obaveze po tom osnovu. Zatim, presude po osnovu privrednih sporova i upravnih postupaka.

„Obaveze po osnovu presuda međunarodnih arbitraža i u slučaju kada Narodna banka Srbije ne može da identifikuje korisnika na koga se prinudna naplata odnosi (u rešenju gde je kao dužnik navedena Republika Srbija) evidentiraju se na teret aproprijacija Ministarstva finansija”, objašnjavaju u Ministarstvu finansija. Ne navode o kojim je konkretno slučajevima reč i o kolikim iznosima.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik