Termoelektrane na ugalj u BiH zagađuju vazduh devet puta više od dozvoljenog

Bez autora
Dec 11 2019

Ukupne emisije sumpor dioksida iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji su u 2018. godini bile čak šest puta više nego dozvoljene – pokazuje novo istraživanje koje je juče objavila evropska mreža CEE Bankwatch. U Bosni i Hercegovini, emisije SO2 su bile čak devet puta više od granične vrijednosti emisija dozvoljenih u Nacionalnom planu za smanjenje emisija koji je odobrio Sekretarijat Energetske zajednice, saopćeno je iz banjalučkog Centra za životnu sredinu. Sve zemlje zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice, i stoga su imale obavezu da do 2018. smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu s Direktivom o velikim postrojenjima za sagorjevanje.

Termoelektrane na ugalj u BiH zagađuju vazduh devet puta više od dozvoljenogUkupne emisije sumpor dioksida iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji su u 2018. godini bile čak šest puta više nego dozvoljene – pokazuje novo istraživanje koje je juče objavila evropska mreža CEE Bankwatch.

U Bosni i Hercegovini, emisije SO2 su bile čak devet puta više od granične vrijednosti emisija dozvoljenih u Nacionalnom planu za smanjenje emisija koji je odobrio Sekretarijat Energetske zajednice, saopćeno je iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.

-Sve zemlje zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice, i stoga su imale obavezu da do 2018. smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu s Direktivom o velikim postrojenjima za sagorjevanje. Međutim, nijedna od zemalja koje su sačinile Nacionalni plan za smanjenje emisija nije ispoštovala svoje ukupne granične vrijednosti emisija na nivou države za 2018. godinu, navodi se u izvještaju koji je juče predstavljen u Briselu na sastanku sa članovima Evropskog parlamenta, Evropske komisije, te medijima – navodi se u saopćenju ovog ekološkog udruženja.

-Zemlje Energetske zajednice su imale čak 12 godina da se usklade s graničnim vrijednostima, pa je neshvatljiva činjenica da su vlasti iz regiona ovaj problem zapostavile i za svaku je osudu. S obzirom na zdravstvene štete koji uzrokuje zagađenje vazduha, investicije u smanjenje emisije ili zatvaranje termoelektrana nisu samo pitanje pravne obaveze, nego moralne obaveze – zaključila je Ioana Ciuta, koordinatorica za energetiku mreže CEE Bankwatch i jedna od autorica izvještaja.

Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke je istakla da je ovaj izvještaj još jedan pokazatelj visokog stepena ignorisanja problematike zagađenja, u ovom slučaju vazduha, a koji nam već dolazi na naplatu.

-Važno je da su članovi Evropskog parlamenta sada dodatno upoznati sa činjeničnim stanjem termoelektrana u Bosni i Hercegovini. Treba istaknuti da su bili posebno ganuti ličnim svjedočanstvima ljudi koji su ugroženi radom rudnika i termoelektrana kod nas, a koji su prisustvovali ovom sastanku – kazala je Majda Ibraković.

Predstavnici lokalnih zajednica ugroženih radom rudnika i termoelektrana, Goran Stojak, predsjednik Mjesne zajednice Bukinje iz Tuzle i Milanka Kovačević, novinarka iz Gacka predstavili su trenutno stanje životne sredine i zdravlja građana u svojim zajednicama, koje su potpuno degradirane višedecenijskim zagađenjem iz termoelektrana Tuzla i Gacko.

Pored enormnih nivoa zagađenja koje podnose, zajedno sa svojim sugrađanima, Goran i Milanka se takođe sreću sa različitim pritiscima i napadima zbog svojih aktivnosti na borbi protiv zagađenja i korupcije, tvrdi se u saopćenju.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik