Na plaćanje penala potrošeno 56 miliona maraka

Bez autora
Dec 11 2019

Javne ustanove, preduzeća i institucije BiH, FBiH i Republike Srpske u protekle 23 godine platile su međunarodnim kreditnim institucijama više od 56 miliona maraka na ime “penala” zato što nisu na vrijeme i u propisanim rokovima preuzeli odobrena kreditna sredstva. U odgovoru generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH na poslaničko pitanje poslanika SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saše Magazinovića navodi se da se u okviru obaveza koje se plaćaju kreditorima osim glavnice i kamate plaćaju i troškovi na neangažovani dio kreditnih sredstava, tzv. “komitment fi” i uglavnom je određen kao fiksni procent koji se obračunava na neangažovani iznos kredita.

Na plaćanje penala potrošeno 56 miliona marakaJavne ustanove, preduzeća i institucije BiH, FBiH i Republike Srpske u protekle 23 godine platile su međunarodnim kreditnim institucijama više od 56 miliona maraka na ime “penala” zato što nisu na vrijeme i u propisanim rokovima preuzeli odobrena kreditna sredstva.

U odgovoru generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH na poslaničko pitanje poslanika SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saše Magazinovića navodi se da se u okviru obaveza koje se plaćaju kreditorima osim glavnice i kamate plaćaju i troškovi na neangažovani dio kreditnih sredstava, tzv. “komitment fi” i uglavnom je određen kao fiksni procent koji se obračunava na neangažovani iznos kredita.

- Zajmoprimac plaća tu naknadu (komitment fi) kao kompenzaciju za držanje sredstava na otvorenoj kreditnoj liniji, odnosno za osiguranje isplate kreditnih sredstava na specificirane datume u budućnosti. U slučaju realizacije ugovorene dinamike projekta ti troškovi zadržavaju nivo u skladu sa ugovorom o kreditu, dok usporena dinamika realizacije projekta povećava iznos te naknade, tj. komitment fia koji zajmoprimac mora da plati - navodi se u odgovoru.

Usporena dinamika angažovanja odobrenih kreditnih sredstava, precizira se u odgovoru, može biti uzrokovana po više osnova.

- To može biti kašnjenje u implementaciji infrastrukturnih i drugih projekata, kao i neblagovremena realizacija aktivnosti utvrđenih kao uslov za korišćenje ugovorenih kreditnih sredstava poput donošenja određenih zakonskih akata - navodi se u odgovoru.

Prema zvaničnim podacima, u periodu od 1996. godine, pa do kraja marta ove godine najviše troškova zbog neblagovremenog povlačenja kreditnih sredstava plaćeno je 2001. godine, čak 6.937.603 KM, a odmah potom ide prošla godina u kojoj su troškovi po tom osnovu iznosili 6.321.411 KM.

Za realizaciju projekata i korišćenje sredstava po odobrenim kreditima, a time i za plaćanje penala zaduženi su krajnji korisnici kredita putem resornih ministarstava, javnih preduzeća ili samo za to određenih jedinica za implementiranje projekata, ali nema preciznih podataka o tome koliko su penala platili pojedinačni korisnici kredita.

- Postojanje pojedinačnih barijera u procesu sticanja efektivnosti međunarodnih finansijskih sporazuma u više navrata su bili predmet pažnje pojedinih institucija i međunarodnih kreditora. Preporuke za podizanje efikasnosti u ovom domenu nisu dale prepoznatljive pozitivne promjene - zaključuje se u odgovoru.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je suštinu problema u tome da nekompetentni i nestručni ljudi dogovaraju kreditne aranžmane zbog čega je sasvim normalno da kreditori naplate penale.

- Taj posao rade ljudi koji nisu sposobni da pripreme projektnu dokumentaciju i projektni zadatak, a cijenu plaćaju svi građani iz čijih džepova se zbog toga kasnije plaćaju penali. Strani kreditori relativno lako odobravaju sredstva zato što računaju da smo ozbiljna zemlja, a onda se suoče sa situacijom da projekti nisu pripremljeni kako treba i da imamo probleme čak i sa imovinsko-pravnim odnosima bez kojih nema ni govora o korišćenju sredstava. Pojednostavljeno, kod nas se dogovara kreditni aranžman za izgradnju auto-puta, a nije izvršena eksproprijacija zemljišta na trasi tog puta - objašnjava Pavlović.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik