Stekli se uslovi za poskupljenje goriva

Bez autora
Jan 16 2020

Potrošačke cene u 2019. povećane su u odnosu na 2018. godinu u proseku za 1,7 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.

To bi moglo da dovede do povećanja akciza na benzin, dizel i auto-gas, budući da se, u skladu sa Zakonom o akcizama, dinarski iznosi ovih državnih nameta svake godine usklađuju sa godišnjim indeksom potrošačkih cena u prethodnoj kalendarskoj godini. Samim tim, uskoro se može očekivati i povećanje akciza upravo za tih 1,7 procenata.


Ukoliko do toga dođe, vozači mogu da računaju da će točiti gorivo za toliko skuplje, uz nešto veće izdvajanje i za PDV, pošto akciza ulazi u osnovicu obračuna ovog poreza.

Međutim, da li će do toga zaista doći, zavisi od više faktora.

Može se desiti, kakav je slučaj bio i prošle godine, da, iako vlada poveća akcize, naftne kompanije ne promene cenovnike na svojim pumpama. Na to je presudno uticala promena nekih drugih parametara koji utiču na cenu goriva, tako da su ukupni troškovi kompanija ostali na približno istom nivou, pa su cene goriva bile kao da se akcize nisu ni menjale.

Da li će ovo povećanje od 1,7 odsto uticati na poskupljenje goriva, zavisiće i od toga da li kompanije imaju na zalihama derivate koje su kupovale ili proizvodile po nižim cenama, pa se ovaj trošak neće preliti na krajnje kupce.

Nove akcize objavljuje vlada, a datum indeksacije nije utvrđen zakonom i ne zna se kada će to biti. Primera radi, 2019. godine nove akcize su objavljene krajem januara, a počele su da se primenjuju od 1. februara.

Pre dve godine, 2018, novi, uvećani državni nameti na gorivo objavljeni su početkom marta, a počeli su da se primenjuju od sredine tog meseca. Poznavaoci domaće političke scene bi rekli – tek pošto su prošli lokalni izbori.

Računica pokazuje da će, ukoliko vlada donese odluku o povećanju akciza, a naftne kompanije odluče da to preliju na krajnje kupce, benzin biti skuplji za 0,95 dinara, odnosno to bi, s PDV-om, bilo povećanje od 1,14 odsto.

Za gasna ulja, u koja spada i evrodizel, korekcija bi bila za 1,18 odsto i akciza bi, sa sadašnjih 57,63, iznosila 58,61 dinar, odnosno dizel bi bio skuplji za 0,98 dinara. Istovremeno bi se akciza na kilogram tečnog naftnog gasa, sa sadašnjih 43,76 dinara po kilogramu, povećala na 44,5, što je skok od 0,89 dinara.

Novom korekcijom akciza koje su gotovo najviše u okruženju, pogotovo kad je reč o dizel-gorivu, Srbija opet staje u red zemalja sa skoro najvišom cenom goriva. Iako benzin i dizel nisu u poslednje vreme poskupljivali, cena evrodizela je gotovo u samom vrhu tabele u odnosu na ostale zemlje regiona, odmah posle Albanije i Grčke.

Situacija je nešto povoljnija kad je reč o benzinu, ali država i dalje po svakoj litri ovog derivata uzima 83,71 dinar. Za evrodizel još više – 87,67, a za auto-gas 38,94 dinara. S povećanjem akciza logično je da će se ova državna zahvatanja u litri goriva još više povećati i odlaziti u budžet.

Tenzije između SAD i Irana nisu uticale na znatnije poskupljenje goriva u Srbiji. Dizel se toči skuplje za jedan dinar, auto-gas za tri, i to zbog standardnih tržišnih oscilacija cena, koje zavise od odnosa ponude i tražnje.

Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, kaže da nije isključeno da će posle ovog poskupljenja cena ići naniže i se vratiti za taj jedan dinar. Upitan da li postoji neki zaštitni mehanizam ukoliko bi došlo do eskalacije sukoba koja bi izazvala drastičniji skok cene ovog energenta, kaže da u Srbiji postoji mehanizam za zaštitu cena od velikih oscilacija na svetskom tržištu.

Zakon o akcizama predviđa da vlada bez izmene zakona može da smanji nominalne iznose akciza za čak 20 odsto, ukoliko dođe do znatnijeg skoka cena imputa, kako bi ublažila efekte na domaće tržište, kaže Mićović.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik