Poslovne vijesti - Slovenija

Jesu li slovenske banke 2013. bile previše kapitalizirane?

Slovenska vlada i središnja banka krajem 2013. godine dokapitalizirale su vodeće banke u zemlji s gotovo pet milijardi eura, a u najnovijoj studiji se tvrdi da su banke zapravo "prekapitalizirane" jer njihovo stanje nije bilo toliko loše te da je intervencija države bila pretjerana.

"Samo u dvije najveće banke država je ubrizgala milijardu i pol eura više nego što je trebala, jer je nedostatak kapitala bio mnogo manji od onoga koji je tada prikazala središnja banka", kazao je u utorak u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" renomirani ekonomist Veljko Bole, govoreći o dokapitalizaciji Nove Ljubljanske banke i Nove Kreditne banke Maribor (NKBM), dviju vodećih slovenskih banaka.

Bole je napravio studiju s analizom stanja u slovenskim bankama krajem 2013. godine, kad je Sloveniji prijetio "bailout" ako ne poduzme hitnu sanaciju narušenog bankarskog sektora.

Tadašnja vlada premijerke Alenke Bratušek zatražila je dokapitalizaciju banaka u visini 4,8 milijarde eura u gotovini i državnim obveznicama, kako bi pokrila troškove koje su one imale zbog loših kreditnih plasmana.

Studiju koju je napravio Bole naručilo je nekoliko kompanija i osiguravajućih tvrtki, koje su u postupku sanacije slovenskih banaka izgubile više stotina milijuna eura, jer je tijekom sanacije slovenskih banaka primijenjen ciparsko-grčki model. Radilo se o načelu da u snošenju gubitaka banaka moraju sudjelovati i njihovi vlasnici, pa su u Sloveniji "izbrisana" prava vlasnika podređenih (subordiniranih) dionica i obveznica, što oni osporavaju pred slovenskim ustavnim sudom, ali i na sudu EU-a u Luksemburgu.

Bole tvrdi da se vlasnici koji su tako ostali bez svojih dionica legitimno bore za svoja vlasnička prava. Studija to pokušava dokazati teorijom po kojoj bankama nije trebalo toliko svježeg kapitala koliko je tvrdila središnja banka te da zato niti vlasnici obveznica i podređenih dionica nisu trebali biti razvlašteni.

S druge strane, guverner središnje banke Boštjan Jazbec više je puta u zadnje vrijeme ustvrdio kako su dvije neovisne studije međunarodnih stručnjaka u to vrijeme utvrdile visinu gubitaka u slovenskim bankama te da je središnja banka zato s punim pravom odredila visinu kapitala kojom je trebalo dokapitalizirati banke.

Zbog kaznene prijave koju su protiv njega podnijeli vlasnici oduzetih dionica i obveznica, Jazbec je prije četiri mjeseca ispitan od strane policije. Pretres dokumenata u središnjoj banci izvršilo je više kriminalista, zaplijenivši i dio dokumentacije iz 2013. godine, protiv čega je tada prosvjedovao i guverner Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi, ocijenivši da se radi o nedopustivom političkom pritisku na neovisnu bankarsku ustanovu koja je dio euro-sustava.

Da je velika dokapitalizacija slovenskih banaka bila neophodna i da se radilo o pametnom potezu kojim je Slovenija izbjegla financijski krah, u parlamentu je nedavno potvrdila i tadašnja premijerka Alenka Bratušek, rekavši da se sanacija banaka bez gotovo pet milijardi eura nije mogla provesti kako treba.