EIZ povisio prognozu rasta na 3,3 posto ove godine

Bez autora
Mar 26 2017

Ekonomski institut povećao je prognozu rasta za ovu godinu na 3,3 posto na krilima očekivanja većih investicija, potrošnje kućanstva i turističke sezone, dok u 2018. očekuje usporavanje na 2,9 posto. Najveći doprinos rastu, kao i lani, imat će domaća potražnja, uz skromno pozitivan utjecaj vanjske trgovine. Vjetar u leđa potrošnji, koja premašuje polovicu rasta BDP-a, omogućit će porezne izmjene koje su s oporavkom donijele rast plaća i zaposlenosti. Ipak, na potrošnju građana će negativno odraziti skuplja nafta koja se već počela prelijevati na domaće cijene, a uz rast inflacije na 1,4 posto blago će pasti raspoloživi dohoci. U godini izbora može se računati na skok državne potrošnje, bar do ljeta. Potom slijedi povlačenje ručne kočnice jer će se porezno rasterećenje osjetiti na proračunu pa bi državna potrošnja u konačnici mogla biti manja nego lani, 1,4 posto.

EIZ povisio prognozu rasta na 3,3 posto ove godineEkonomski institut povećao je prognozu rasta za ovu godinu na 3,3 posto na krilima očekivanja većih investicija, potrošnje kućanstva i turističke sezone, dok u 2018. očekuje usporavanje na 2,9 posto.

Najveći doprinos rastu, kao i lani, imat će domaća potražnja, uz skromno pozitivan utjecaj vanjske trgovine. Vjetar u leđa potrošnji, koja premašuje polovicu rasta BDP-a, omogućit će porezne izmjene koje su s oporavkom donijele rast plaća i zaposlenosti. Ipak, na potrošnju građana će negativno odraziti skuplja nafta koja se već počela prelijevati na domaće cijene, a uz rast inflacije na 1,4 posto blago će pasti raspoloživi dohoci.

U godini izbora može se računati na skok državne potrošnje, bar do ljeta. Potom slijedi povlačenje ručne kočnice jer će se porezno rasterećenje osjetiti na proračunu pa bi državna potrošnja u konačnici mogla biti manja nego lani, 1,4 posto. "Ako se nakon lokalnih izbora postigne politički konsenzus, moguće je očekivati daljnje reforme i fiskalnu racionalizaciju te dodatno usporavanje stope rasta državne potrošnje koja bi u 2018. mogla iznositi 0,7 posto", ističu u EIZ-u.

Ostvare li se najave o efikasnijem povlačenju EU novca, bolja poslovna klima i najavljeni projekti u turizmu, investicije bi mogle doseći trećinu rasta BDP-a, odnosno 5,4 posto u ovoj i 7,1 posto u sljedećoj godini. Rast izvoza usporit će na 6,8 posto, a nezaposlenost pasti na 13,3 posto. Premda je stanje u javnim financijama povoljno, deficit bi mogao biti veći od Vladinih procjena oko 1,9 posto, no prijeti mu niz rizika: od plaća u javnih i državnim službama, dugova u zdravstvu, rasta kamata na javni dug, tužbe banaka, Ina-Mol, Agrokor...

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik