Srpska privreda sve teže otplaćuje kredite i sve ređe uzima nove pozajmice. U otplati više kasne privrednici, nego građani. Pojedine banke rešenje su pronašle u prodaji loših kredita agencijama za naplatu dugova. Preduzeća sve manje uzimaju nove kredite, ali i sve više kasne sa otplatom starih pozajmica. Prema podacima kreditnog biroa, sa plaćanjem rata privrednici kasne za 15,3 odsto kredita, što je šest i po procenata više nego pre godinu dana. S druge strane, građani su mnogo uredniji u vraćanju dugova, pa s ratama kasni tri i po procenta, što je neznatno više nego pre godinu dana. Banke zbog kašnjenja neće propasti, ali ih je guverner, pre neku nedelju, pozvao da pronađu način da građanima i privredi olakšaju vraćanje dugova. O nagomilanim dugovima niko ne govori rado, pogotovo ne privrednici. Time bi, kažu, izgubili i ono malo posla što imaju.
Srpska privreda sve teže otplaćuje kredite i sve ređe uzima nove pozajmice. U otplati više kasne privrednici, nego građani. Pojedine banke rešenje su pronašle u prodaji loših kredita agencijama za naplatu dugova.
Preduzeća sve manje uzimaju nove kredite, ali i sve više kasne sa otplatom starih pozajmica. Prema podacima kreditnog biroa, sa plaćanjem rata privrednici kasne za 15,3 odsto kredita, što je šest i po procenata više nego pre godinu dana.
S druge strane, građani su mnogo uredniji u vraćanju dugova, pa s ratama kasni tri i po procenta, što je neznatno više nego pre godinu dana.
Banke zbog kašnjenja neće propasti, ali ih je guverner, pre neku nedelju, pozvao da pronađu način da građanima i privredi olakšaju vraćanje dugova.
O nagomilanim dugovima niko ne govori rado, pogotovo ne privrednici. Time bi, kažu, izgubili i ono malo posla što imaju.
Međutim, oglasi banaka o prodaji založenih nepokretnosti i podaci Udruženja banaka pokazuju da je onih koji kasne sa vraćanjem dugova sve više. Najviše kasne oni koje je kriza najviše pogodila.
"To su, prvenstveno, građevinska industrija, investicije, prodaja, zatim, maloprodaja svega što je luksuz, možda donekle i industrije koje su brzo rasle, kao što je industrija nameštaja, proizvodnja i prodaja bele tehnike", kaže Zdravko Krunić iz Sosijete ženeral banke.
Kasni se zbog promena kursa, međusobnih dugovanja firmi, smanjene prodaje. Ipak, bankari kažu da tek kada nema načina da se nastavi otplata kredita, aktiviraju menicu ili prodaju založenu nepokretnost.
Međutim, pojedine banke rešenje su pronašle u prodaji loših kredita agencijama za naplatu dugova.
Agencije uspešnije u naplati
Jedna od pet najvećih agencija za naplatu dugova od dve banke otkupila je po diskontnoj ceni gotovo 10.000 kredita građana i nekoliko hiljada kredita firmi. Iz Agencije kažu da pronalaze i one dužnike do kojih banke ne mogu da dođu.
"Mnogo je teže naplatiti dug od pravnog lica. Banke, osiguravajuće i telekomunikacione kompanije su naši najveći klijetni. U pitanju su kako dugovanja po karticama, tako i po osnovu telefonskih računa", kaže Miloš Karan iz "Solvent pointa".
"Naša procedura podrazumeva kontaktiranje dužnika telefonom i pismenim putem. Primena fizičke sile nije deo našeg domena", kaže Karan.
Tri poziva i isto toliko meseci uobičajena je praksa, pre nego što se slučaj preda sudu, kažu srpski "uterivači dugova".
Inače, to što rade nije protiv zakona. Iz Narodne banke objašnjavaju da banke mogu potraživanja koja ne uspevaju da naplate da ustupe trećem pravnom licu, ali da ono ne može da menja uslove ugovora na način koji bi klijenta doveo u nepovoljniju poziciju.