AZTN od 1. listopada sam kažnjava neposlušne

Bez autora
Sep 27 2010

Novi zakon o zaštiti tržišnog natjecanja u Hrvatskoj, kojim se pojačava uloga Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), počinje se primjenjivati od 1. listopada. AZTN-u novi zakon daje ovlasti vođenja postupka, ali i izricanja kazni, do 10 posto ostvarenoga ukupnoga godišnjeg prihoda, odnosno do 30 posto prihoda u dijelu tržišta na kojem su poduzetnici koji djeluju u više područja već prekršili propise. Naime, antimonopolska agencija, koja prema novom zakonu ima pravo ulaziti u poslovne prostore tvrtki te »češljati« poslovne knjige, više neće čekati prijave, već će sama pokretati postupke. Uvodi se i pokretanje postupka ocjene sporazuma i utvrđivanje zloporabe vladajućeg položaja prema službenoj dužnosti, što dosad nije bio slučaj, jer je Agencija u tim slučajevima mogla djelovati samo na temelju prijave. Konkretno, u posljednjih šest godina Agencija je utvrdila više od 100 slučajeva povrede Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, a prekršaji sudovi izrekli su kazne u ukupnom iznosu od oko milijun kuna, premda zakon predviđa da se zbog zloporabe vladajućeg položaja ili udruživanja u kartel mogu izreći mnogo veće novčane kazne.

AZTN od 1. listopada sam kažnjava neposlušneNovi zakon o zaštiti tržišnog natjecanja u Hrvatskoj, kojim se pojačava uloga Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), počinje se primjenjivati od 1. listopada.

AZTN-u novi zakon daje ovlasti vođenja postupka, ali i izricanja kazni, do 10 posto ostvarenoga ukupnoga godišnjeg prihoda, odnosno do 30 posto prihoda u dijelu tržišta na kojem su poduzetnici koji djeluju u više područja već prekršili propise.

Naime, antimonopolska agencija, koja prema novom zakonu ima pravo ulaziti u poslovne prostore tvrtki te »češljati« poslovne knjige, više neće čekati prijave, već će sama pokretati postupke. Uvodi se i pokretanje postupka ocjene sporazuma i utvrđivanje zloporabe vladajućeg položaja prema službenoj dužnosti, što dosad nije bio slučaj, jer je Agencija u tim slučajevima mogla djelovati samo na temelju prijave.

Konkretno, u posljednjih šest godina Agencija je utvrdila više od 100 slučajeva povrede Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, a prekršaji sudovi izrekli su kazne u ukupnom iznosu od oko milijun kuna, premda zakon predviđa da se zbog zloporabe vladajućeg položaja ili udruživanja u kartel mogu izreći mnogo veće novčane kazne.

Osim toga problem u dosadašnjoj podjeli nadležnosti između Agencije i prekršajnih sudova, koje će naslijediti upravni sudovi, bio je što veći dio izrečenih kazni nije bio i naplaćen zbog pravne neučinkovitosti.

Prema novom, više nema šanse da sudski predmeti o kršenju tržišne utakmice odu u zastaru, jer Upravni sudovi, uz obveznu dodatnu edukaciju o tržišnom natjecanju, moraju žurno djelovati. Naravno, sudske kazne ne bi trebale biti same sebi svrha, iako se cjelokupni iznos od naplaćenih kazni uplaćuje u državni proračun. U Mađarskoj, primjerice, tri posto od izrečenih kazni ide za edukaciju tržišnih sudionika. No, hrvatska Agencija ne želi biti gospodar života i smrti poduzetnika, koji ponekada i iz neznanja, odnosno gluposti, prekrše pravila igre u tržišnoj utakmici.

Strankama protiv kojih je pokrenut postupak Agencija je dužna dostaviti obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama, kako bi im se osiguralo odgovarajuće pravo na obranu. Poduzetnici i potrošači, sukladno novom zakonu, mogu pred trgovačkim sudovima tražiti nadoknadu štete zbog kršenja poduzetničke utakmice. Naime, poduzetnici u recesiji, kao što je to slučaj s alternativnim telekomunikacijskim operatorima, od AZTN-a traže veću pomoć regulatoru na tržištu.

U Agenciji, pak, kažu da više nisu tigar od papira te da su i od EU-a dobili pohvale za novi zakon, koji ocjenjuju velikim korakom naprijed u približavanju zaštite tržišnog natjecanja onome u EU-u. U pripremi novog zakona, Agencija je koristila iskustva EU-a i SAD-a, a najvažnije su dvije novosti: uvodi se pokajnički program za sudionike kartelnih sporazuma te skraćeni postupak ocjene koncentracije, kao i zloporabe vladajućeg položaja prema službenoj dužnosti.

Zakon usto predviđa ukidanje instituta pojedinačnog izuzeća sporazuma uz jačanje pravne sigurnosti poduzetnika na tržištu.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik