Novi zakon o zaštiti tržišnog natjecanja u Hrvatskoj, kojim se pojačava uloga Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), počinje se primjenjivati od 1. listopada. AZTN-u novi zakon daje ovlasti vođenja postupka, ali i izricanja kazni, do 10 posto ostvarenoga ukupnoga godišnjeg prihoda, odnosno do 30 posto prihoda u dijelu tržišta na kojem su poduzetnici koji djeluju u više područja već prekršili propise. Naime, antimonopolska agencija, koja prema novom zakonu ima pravo ulaziti u poslovne prostore tvrtki te »češljati« poslovne knjige, više neće čekati prijave, već će sama pokretati postupke. Uvodi se i pokretanje postupka ocjene sporazuma i utvrđivanje zloporabe vladajućeg položaja prema službenoj dužnosti, što dosad nije bio slučaj, jer je Agencija u tim slučajevima mogla djelovati samo na temelju prijave. Konkretno, u posljednjih šest godina Agencija je utvrdila više od 100 slučajeva povrede Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, a prekršaji sudovi izrekli su kazne u ukupnom iznosu od oko milijun kuna, premda zakon predviđa da se zbog zloporabe vladajućeg položaja ili udruživanja u kartel mogu izreći mnogo veće novčane kazne.
Novi zakon o zaštiti tržišnog natjecanja u Hrvatskoj, kojim se pojačava uloga Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), počinje se primjenjivati od 1. listopada.
AZTN-u novi zakon daje ovlasti vođenja postupka, ali i izricanja kazni, do 10 posto ostvarenoga ukupnoga godišnjeg prihoda, odnosno do 30 posto prihoda u dijelu tržišta na kojem su poduzetnici koji djeluju u više područja već prekršili propise.
Naime, antimonopolska agencija, koja prema novom zakonu ima pravo ulaziti u poslovne prostore tvrtki te »češljati« poslovne knjige, više neće čekati prijave, već će sama pokretati postupke. Uvodi se i pokretanje postupka ocjene sporazuma i utvrđivanje zloporabe vladajućeg položaja prema službenoj dužnosti, što dosad nije bio slučaj, jer je Agencija u tim slučajevima mogla djelovati samo na temelju prijave.
Konkretno, u posljednjih šest godina Agencija je utvrdila više od 100 slučajeva povrede Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, a prekršaji sudovi izrekli su kazne u ukupnom iznosu od oko milijun kuna, premda zakon predviđa da se zbog zloporabe vladajućeg položaja ili udruživanja u kartel mogu izreći mnogo veće novčane kazne.
Osim toga problem u dosadašnjoj podjeli nadležnosti između Agencije i prekršajnih sudova, koje će naslijediti upravni sudovi, bio je što veći dio izrečenih kazni nije bio i naplaćen zbog pravne neučinkovitosti.
Prema novom, više nema šanse da sudski predmeti o kršenju tržišne utakmice odu u zastaru, jer Upravni sudovi, uz obveznu dodatnu edukaciju o tržišnom natjecanju, moraju žurno djelovati. Naravno, sudske kazne ne bi trebale biti same sebi svrha, iako se cjelokupni iznos od naplaćenih kazni uplaćuje u državni proračun. U Mađarskoj, primjerice, tri posto od izrečenih kazni ide za edukaciju tržišnih sudionika. No, hrvatska Agencija ne želi biti gospodar života i smrti poduzetnika, koji ponekada i iz neznanja, odnosno gluposti, prekrše pravila igre u tržišnoj utakmici.
Strankama protiv kojih je pokrenut postupak Agencija je dužna dostaviti obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama, kako bi im se osiguralo odgovarajuće pravo na obranu. Poduzetnici i potrošači, sukladno novom zakonu, mogu pred trgovačkim sudovima tražiti nadoknadu štete zbog kršenja poduzetničke utakmice. Naime, poduzetnici u recesiji, kao što je to slučaj s alternativnim telekomunikacijskim operatorima, od AZTN-a traže veću pomoć regulatoru na tržištu.
U Agenciji, pak, kažu da više nisu tigar od papira te da su i od EU-a dobili pohvale za novi zakon, koji ocjenjuju velikim korakom naprijed u približavanju zaštite tržišnog natjecanja onome u EU-u. U pripremi novog zakona, Agencija je koristila iskustva EU-a i SAD-a, a najvažnije su dvije novosti: uvodi se pokajnički program za sudionike kartelnih sporazuma te skraćeni postupak ocjene koncentracije, kao i zloporabe vladajućeg položaja prema službenoj dužnosti.
Zakon usto predviđa ukidanje instituta pojedinačnog izuzeća sporazuma uz jačanje pravne sigurnosti poduzetnika na tržištu.