Poslovne vijesti - Hrvatska

Bankama dužni 22 milijarde kuna

Do kraja ožujka ove godine iznos kredita koje banke nisu uspjele naplatiti od klijenata popeo se na 22 milijarde kuna, što je gotovo 12-postotno povećanje u odnosu na kraj prošle godine, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke.

Od ukupno 22 milijarde kuna problematičnih kredita, na građane otpada 7,54 milijarde kuna, što je povećanje od oko 460 milijuna kuna u odnosu na kraj prošle godine. Na tvrtke, pak, otpada 14,49 milijardi kuna 'loših' kredita i njih je 1,76 milijardi kuna više nego krajem prošle godine.

Iako su banke sektoru stanovništva ponudile opcije reprograma i refinanciranja kredita, dakle mogućnosti moratorija, produljenja otplate s manjom ratom ili zatvaranje postojećih kredita novim kreditom, ostvarile su se najave bankara da će se ove godine povećati broj 'loših' kredita.

U Erste banci kažu da u poslovanju primjenjuju individualan pristup svakom klijentu, imajući u vidu specifične i različite potrebe klijenata te u svakom pojedinačnom slučaju nastoje, zajedno s klijentom, naći optimalno rješenje kako bi se podmirile sve nastale obveze, u čemu se u većini slučajeva i uspijeva. Ako klijent kasni s ispunjavanjem preuzetih obveza, banka šalje opomene kojima dužnika, sudužnika i jamca podsjeća na preuzete obveze. Napominju da rade proaktivno na rješavanju naplate, a za što je zadužena Direkcija centralne dokumentacije i upravljanja lošim plasmanima.

Ističu da je udio problematičnih plasmana unutar očekivanih projekcija Erste banke i niži je od prosjeka na bankarskom tržištu. Udjel takozvanih problematičnih kredita u ukupnom portfelju kreće se na razini od oko pet posto. Pritom se i udjel 'problematičnih' gotovinskih kredita u ukupnim gotovinskim kreditima kreće u tim okvirima, dok se udjel 'problematičnih' stambenih kredita u ukupnom portfelju stambenih kredita kreće na razini od oko dva posto. U Splitskoj banci kažu da je broj takvih, 'loših', kredita u odnosu na prošlu godinu ostvario dvoznamenkasti rast. Dodaju da je na dinamiku rasta broja navedenih kredita vidljivu ulogu imala i konzervativna politika banke prilikom procjene rizičnosti plasmana.

Rast problema s naplatom vidljiv je kod svih vrsta kredita stanovništvu, ali je ipak očekivano najizraženiji kod gotovinskih kredita, kažu u Splitskoj banci. Ukupne rezervacije po kreditima stanovništvu na kraju prve polovice ove godine iznose manje od pet posto vrijednosti portfelja, što je nešto manje od prosjeka bankovnog sustava.

Kažu i kako je rast rizičnosti plasmana sada već postao i višegodišnji trend, a dinamika rasta ne razlikuje se po pojedinim mjesecima.

Procjenjuju da će kod budućega kretanja udjela 'loših' kredita stanovništvu primarni utjecaj imati kretanja na domaćem tržištu rada.

Naime, prema makroekonomskim analizama, pritisci na povećanje nezaposlenosti nastavit će se većim dijelom ove i na početku 2011. godine, što će smanjiti raspoloživi dohodak kućanstava te negativno utjecati na njihovu sposobnost urednog podmirenja obveza. Zaključuju da se može očekivati daljnji rast udjela 'loših' kredita ako se nastavi ovogodišnji pad broja novoodobrenih kredita stanovništvu.

Godina »loših kredita

«Brojne prognoze analitičara i ekonomista najavljivale su povećanje udjela loših kredita u ukupnim kreditima, upravo ove godine u kojoj bi broj takvih kredita trebao doseći svoj vrhunac. Vrijeme će pokazati hoće li ova godina biti i zadnja u kojoj su rasli »loši krediti«.