Bankari su po svoj prilici, kako smo nezvanično saznali, uspeli da izdejstvuju da novi zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga ne važi retroaktivno, odnosno da se ranije potpisani ugovori neće revidirati. Izmene će morati najverovatnije da sačine banke koje su u svojim ugovorima o kreditima, i pored preporuke NBS, pre dve i po godine, zadržale klauzule da kamatne stope mogu da menjaju „u skladu s poslovnom politikom“ ili u „skladu sa poslovnim aktima“ banke, odnosno kada im se prohte. Takvih ugovora je mnogo, tako da je i ovo pod velikim znakom pitanja, jer se banke oštro protive upravo uskraćivanju te odredbe, koja im je omogućavala potpuno slobodu u ostvarivanju zarade. Krajnji ishod će se znati najverovatnije u februaru, iako je trebalo da po hitnom postupku, već u janauru, bude usvojen novi zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, ali njegov nacrt još nije ni stigao do Vlade.
Bankari su po svoj prilici, kako smo nezvanično saznali, uspeli da izdejstvuju da novi zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga ne važi retroaktivno, odnosno da se ranije potpisani ugovori neće revidirati.
Izmene će morati najverovatnije da sačine banke koje su u svojim ugovorima o kreditima, i pored preporuke NBS, pre dve i po godine, zadržale klauzule da kamatne stope mogu da menjaju „u skladu s poslovnom politikom“ ili u „skladu sa poslovnim aktima“ banke, odnosno kada im se prohte.
Takvih ugovora je mnogo, tako da je i ovo pod velikim znakom pitanja, jer se banke oštro protive upravo uskraćivanju te odredbe, koja im je omogućavala potpuno slobodu u ostvarivanju zarade.
Krajnji ishod će se znati najverovatnije u februaru, iako je trebalo da po hitnom postupku, već u janauru, bude usvojen novi zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, ali njegov nacrt još nije ni stigao do Vlade. Narodna banka Srbije je krajem decembra predlog ovog propisa prosledila ministarstvima finansija, trgovine i pravde. Međutim, ministri još nisu dali mišljenje.
Građani i dalje plaćaju danak „zamkama“ koje su banke postavile naročito onima koji koriste stambene kredite. Tako je u samo jednoj stranoj banci, 870 klijenata koji su namamljeni da uzmu stambeni zajam vezan za švajcarski franak po jednoj kamati,pre dve i po godine, u septembru prošle godine morali da izdvoje znatno više novca za rate. Naime, banka je povećala maržu za dva i po puta, što je uvećalo mesečne obaveze od 30 do 340 švajcarskih franaka.
Neki od građana obratili su se NBS, odnosno Centru za zaštitu korisnika, i postignut je dogovor o medijaciji, odnosno rešenju spora bez odlaska na sud. Ali, sigurno je da stara kamata više neće važiti, odnosno naći će se neko srednje rešenje.
Sudovi bez presude
Do sada nijedan građanin nije dobio sudski spor sa bankom. Bankari su se „zaštitili“ klauzulom da „kamatu mogu da menjaju u skladu sa svojom poslovnom politikom“ i pozivaju se na Zakon o obligacionim odnosima, ali se pri tome zaboravlja da je važeći Zakon o zaštiti potrošača stariji od bankarskih ugovora.
Zbog toga je sve više žalbi na rad banaka upućenih Narodnoj banci Srbije. Od ukupnog broja prigovora koji su pristigli do septembra prošle godine u centralnu banku, njih 61 odsto se odnosi na rad sedam banaka, pri čemu je 39 odsto žalbi upućeno na poslovanje triju banaka. NBS ni ovog puta nije objavila imena tih banaka.