Poslovne vijesti - Hrvatska

Banke: Krediti privatnom sektoru zabilježili rast

Za razliku od 2009., kada su jedino krediti državi bilježili rast, a plasmani privatnom sektoru pad, u 2010. su i krediti privatnom sektoru bilježili rast u odnosu na prethodnu godinu, i to po stopi od 6,2 posto, odnosno za 14,2 milijarde kuna, podaci su Hrvatske udruge banaka prezentirani na brifingu za novinare o držanom u petak.

Pri tom su krediti stanovništvu porasli za 4,6 milijardi kuna ili 3,8 posto, no zbog visokog udjela kredita u švicarskom franku koji je na godišnjoj razini narastao 21 posto, najveći dio povećanja kredita stanovništvu može se pripisati tečajnim razlikama. U kreditima poduzećima učinak tečajnih razlika puno je manji te se procjenjuje da u 2010. nije bio veći od jedan posto.

Najveći doprinos rastu došao je od kredita poduzećima koji su povećani 9,3 milijarde kuna ili 8,8 posto od prosinca 2009. do prosinca 2010. Usporedbe radi, u godini koja je prethodila najjačem udaru krize, tijekom 2008., krediti poduzećima rasli su 10,5 milijardi kuna, a u kriznoj 2009. samo 2,1 milijardu kuna.

Zoran Bohaček, direktor HUB-a je tom prilikom ustvrdio kako je iskustvo pokazalo kako banke ne mogu same pokrenuti gospodarski rast. "Kreditni je impuls preslab da bi nadomjestio izostanak rješenja za druge strukturne slabosti koje i dalje opterećuju hrvatsko gospodarstvo. Kreditna ekspanzija više nikada neće moći 'prekriti' strukturne slabosti kao što je bio slučaj sredinom prošloga desetljeća", istaknuo je Bohaček, dodajući kako se oporavak kreditiranja dogodio sukladno početku pada kamatnih stopa.

Prema njegovim riječima, rast kredita poduzećima od 8,8 posto u prošloj godini bio je nešto niži nego što su banke inicijalno očekivale u anketi iz ožujka 2010., a kljucni razlog leži u tome što je podbacilo kreditiranje malih i srednjih poduzeća. U tom je segmentu, napominje Bohaček, prošle godine došlo do neočekivane eskalacije kreditnih rizika zbog kojih pojačano kreditiranje nije bilo moguće tijekom 2010.

Omjer loših plasmana daleko je najveci (i najbrže raste) kod malih i srednjih poduzeća, tako da je potkraj 2010. dosegnuo iznimno visokih 17,2 posto i bio je gotovo dvostruko veći nego kod velikih poduzeća gdje je iznosio također visokih 9,2 posto. Isto tako treba primijetiti da je omjer trostruko veći nego kod stanovništva gdje iznosi 5,6 posto.

Kada je u pitanju 2011., u HUB-u očekuju da bi krediti stanovništvu trebali rasti po stopi od oko šest posto godišnje, slična se stopa rasta očekuje i kod malih i srednjih poduzeća, a i dalje bi najveći dio rasta trebao doći od velikih poduzeća, i to po stopi od oko 12 posto.

Inače, u 2010. godini prosječna je kamatna stopa na stambene kredite iznosila 6,02 posto, što je manje od cijene po kojoj se zadužuje država (6,35 posto), dok su kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima iznosile 7,19 posto.

Odgovarajući na pitanje hoće li kamate u 2011. nastaviti padati, Zoran Bohaček je, aludirajući na nedavne mjere HNB-a, ustvrdio kako to ne ovisi samo o manjem regulatornom trošku, već i o kreditnom rejtingu države, cijeni po kojima se banke zadužuju u inozemstvu, te kamatama na štednju.