Poslovne vijesti - Crna Gora

Bulatović: Ruski turisti ostvarili 15 odsto noćenja, turski bilježe pad od 35 odsto

Promjene viznog režima, koje od 1. novembra obuhvataju državljane Rusije, Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije, otvaraju pitanje kako će se nove procedure odraziti na dolazak gostiju, poslovanje turističkih agencija, avio-povezanost i konkurentnost destinacije.

Predstavnici privrede saglasni su da evropske integracije nijesu sporne, ali upozoravaju da će efekti novih pravila zavisiti i od toga koliko brzo i jednostavno turisti budu mogli da dobiju vize, koliko će institucije biti spremne da odgovore na zahtjeve i da li će država pravovremeno pripremiti mjere podrške.

Zamjenik predsjednika Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore i predsjednik Grupacije industrije kongresnog turizma Luka Bulatović upozorio je da promjene viznog režima moraju biti pažljivo pripremljene kako bi se izbjeglo narušavanje dostupnosti Crne Gore turistima sa važnih emitivnih tržišta.

Prema podacima koje je iznio, ruski turisti su u prvih osam mjeseci 2026. godine ostvarili 1.818.025 noćenja, što predstavlja 15 odsto ukupnih noćenja. Turisti iz Turske ostvarili su 315.371 noćenje, odnosno tri odsto ukupnog broja, uz pad od 35 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

„Usklađivanje sa evropskom viznom politikom treba da prati efikasna zaštita turističke konkurentnosti Crne Gore“, poručio je Bulatović.

On je ocijenio da evropske integracije i razvoj turizma mogu biti međusobno podržavajući ciljevi, ali da je za to potrebno pravovremeno djelovanje institucija i privrede.

Među prioritetima je naveo jačanje konzularnih kapaciteta, digitalizaciju procedura, pravovremeno informisanje turističke privrede i uspostavljanje sistema za praćenje posljedica promjena viznog režima, i to prije naredne turističke sezone.

Generalna direktorica Generalnog direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu Ministarstva turizma Olivera Blagojević istakla je da je jednostavnost putovanja jedan od važnih uslova za konkurentnost Crne Gore.

„Za Crnu Goru kao malu, izrazito međunarodno orijentisanu turističku ekonomiju, lakoća putovanja predstavlja važan element konkurentnosti“, kazala je Blagojević.

Ona je ukazala da vizni režim, saobraćajna povezanost i efikasnost graničnih procedura direktno utiču na izbor destinacije i iskustvo turista.

Cilj je, kako je navela, smanjenje nepotrebnih prepreka, bolja povezanost i predvidljivije putovanje, uz dosljedno ispunjavanje evropskih obaveza i očuvanje bezbjednosti.

Generalna direktorica Generalnog direktorata za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ivana Đukanović kazala je da je usklađivanje vizne politike jedno od završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 24, te da je odluka o usklađivanju strateški važna za evropski put Crne Gore.

„Razumijemo uticaj na turističku privredu i Ministarstvo je ozbiljno shvatilo potrebu pravljenja balansa između potreba turizma i obaveza prema EU“, navela je Đukanović.

Ona je najavila i rad na uspostavljanju viznog informacionog sistema eVisa, koji bi omogućio podnošenje zahtjeva putem interneta.

Prema njenim riječima, Crna Gora će biti prva zemlja koja će implementirati taj sistem, iako je njegova primjena obaveza za članice Evropske unije tek do 2030. godine.

Predstavnica Ministarstva evropskih poslova Anđela Kaluđerović Đurković podsjetila je da je vizna politika sastavni dio pravne tekovine Evropske unije koju Crna Gora mora preuzeti u cjelosti.

Predmet pregovora, kako je navela, jeste dinamika usklađivanja, dok je vizni režim direktno povezan sa završnim mjerilima u Poglavlju 24.

Ona je podsjetila da je Crna Gora u oktobru 2025. godine ograničila bezvizni režim za Egipat, Bahrein i Katar, dok se aktuelne promjene odnose na dodatne države.

„Riječ je o poglavlju bez kojeg nema ulaska Crne Gore u EU. To je poglavlje bezbjednosnog karaktera i ne odnosi se na ekonomske aspekte“, poručila je Kaluđerović Đurković.

Time je dodatno naglašeno da Crna Gora ne može odustati od evropskih obaveza, ali ostaje pitanje kako će njihove posljedice biti ublažene u sektoru koji značajno zavisi od međunarodnih turističkih tokova.

Predstavnici turističke privrede upozorili su da bi komplikovane i spore procedure mogle uticati na odluke turista da izaberu neku drugu destinaciju.

Željko Cicović iz hotela Ami ocijenio je da usklađivanje sa EU za privrednike nije sporno, ali da je neophodno razmotriti sve mogućnosti kako bi se turistima olakšao dolazak u Crnu Goru.

On je pozdravio najavljeno uvođenje elektronskog sistema za vize, ali je ukazao na pitanje dinamike njegove primjene.

„Nadamo se uspostavljanju najavljenog sistema eVize, ali je pitanje da li je 1. maja prekasno za narednu sezonu“, kazao je Cicović.

Dragan Purko Ivančević iz kompanije Mac Sun Montenegro ocijenio je da promjene viznog režima treba posmatrati kao dio šireg pitanja upravljanja konkurentnošću turističke destinacije.

Dejan Pejović iz Udruženja turističkih agencija Crne Gore upozorio je da bi turističke agencije mogle biti među najviše pogođenim djelovima privrede.

„Moramo biti spremni da ublažimo i izbjegnemo ekonomske posljedice ovoga. Ako želimo konkurentni turizam, moramo imati konkurentnu javnu politiku koja uključuje privredu“, poručio je Pejović.

Spasenija Kika Purić iz Montenegro Stars Groupa ocijenila je da se tokom približavanja Evropskoj uniji ne smiju zanemariti turisti koji su godinama birali Crnu Goru i vraćali joj se.

Ona je upozorila na rizik od gubitka dijela gostiju i investitora, te istakla da je predvidljivost viznog režima naročito važna za kongresni turizam.

Za već ugovorene događaje predložila je uvođenje prelaznog perioda, kako promjene pravila ne bi ugrozile ranije dogovorene poslove.

Ivana Gajović iz hotela Voco ukazala je na potrebu izrade strategije kojom bi se u najvećoj mogućoj mjeri zadržala tržišta pogođena novim viznim režimom i ostvarili što bolji rezultati na tim tržištima.

Savjetnica direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Dušanka Pavićević upozorila je da bi čak i smanjenje broja noćenja od 20 odsto predstavljalo veliki gubitak koji bi bilo teško nadoknaditi u kratkom roku.

Kao prioritet je navela očuvanje postojećih tržišta, uz nastavak ulaganja u promociju Crne Gore u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj i drugim evropskim zemljama.

Posebno je istakla potrebu razvoja turističke ponude van glavne sezone, naročito u zaleđu i na sjeveru države, kako bi se proširila baza gostiju i smanjila zavisnost od pojedinih tržišta.

Pomoćnik direktora Aerodroma Crne Gore Predrag Hajduković upozorio je da vizna politika direktno utiče i na avio-saobraćaj.

Prema njegovim riječima, prioritet je očuvanje postojećih avio-linija, nakon čega treba raditi na razvoju novih tržišta i podsticanju prevoznika da uvedu cjelogodišnje linije.

Takav pristup, kako je istakao, doprinio bi produženju turističke sezone i boljoj saobraćajnoj povezanosti Crne Gore.

Traže jasne informacije, grupne vize i podršku domaćim agencijama
Tokom diskusije privrednici su ukazali na potrebu da informacije o promjenama viznog režima budu blagovremene, jasne i javno dostupne.

To se posebno odnosi na spisak država obuhvaćenih promjenama, uslove ulaska, potrebnu dokumentaciju, rokove i procedure za podnošenje zahtjeva. Informacije bi, prema njihovim zahtjevima, trebalo da budu dostupne na odgovarajućim jezicima, putem zvaničnih internet stranica, diplomatsko-konzularnih predstavništava i kanala turističke promocije.

Kao jednu od mogućnosti za olakšavanje dolaska gostiju naveli su grupne vizne aplikacije, kakve primjenjuju pojedine članice EU, među kojima su Slovenija, Mađarska, Italija i Hrvatska. Ocijenili su da bi sličan model trebalo razmotriti i u Crnoj Gori, uz odgovarajuće izmjene propisa.

Privrednici su pozdravili inicijative Ministarstva turizma i Nacionalne turističke organizacije za subvencionisanje stranih turoperatora, ali su zatražili da podrška bude dostupna i domaćim turističkim agencijama, turoperatorima i DMC kompanijama.

Predložili su pomoć za digitalizaciju poslovanja, nastupe na međunarodnim sajmovima i promociju Crne Gore na tržištima koja bi mogla biti pogođena promjenama.

Upozorili su i na problem nelojalne konkurencije, kao i na rizik da dio agencija koje posluju sa tim tržištima bude primoran da zatvori poslovanje ukoliko dođe do značajnijeg pada broja gostiju.

Zaključak privrednika je da uspjeh vizne politike ne treba mjeriti samo stepenom usklađenosti sa evropskim pravilima, već i sposobnošću institucija da obezbijede efikasne procedure, dostupne informacije i uslove za nesmetan dolazak turista.

Evropski put Crne Gore, poruka je sa okruglog stola, i konkurentnost turizma moraju se posmatrati kao ciljevi koje treba uskladiti pravovremenim mjerama, koordinacijom institucija i konkretnom podrškom privredi.