Izdvajamo - Bosna i Hercegovina

Crveni alarm za evropsku industriju: Proizvodnja u eurozoni u padu

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU u junu je smanjena u odnosu na prethodni mjesec, a pad je zabilježila i Hrvatska, pokazali su podaci evropskog statističkog ureda.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u junu smanjena za 1,3 posto u odnosu na maj, kada je, prema revidiranim podacima, bila uvećana za 1,1 posto, objavio je Eurostat.

Kapitalni proizvodi

Na razini EU pala je za jedan posto, nakon što je u maju bila uvećana za revidiranih 0,8 posto na mjesečnoj razini. Najviše je i na razini eurozone i na razini Unije pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara - za 4,7, odnosno 3,7 posto.

Zamjetno je, u usporedbi s prethodnim mjesecom, smanjena i proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 2,2 posto u eurozoni i za 1,7 posto na razini EU u cjelini.

S druge strane, porasla je tek proizvodnja energije u odnosu na maj, i to za 2,9 u eurozoni i za 2,7 posto u EU. Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u junu Irska i to za 11,3 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. Slijede Portugal i Litva, sa skromnijim padom od 3,6, odnosno 2,8 posto.

Hrvatska je u junu zabilježila pad industrijske proizvodnje za 1,3 posto na mjesečnoj razini. U maju je bila smanjena za 2,9 posto. Najveći rast industrijske proizvodnje imala je Belgija, od 5,1 posto. Slijede Francuska i Švedska, s rastom proizvodnje za 3,8 posto, a blizu je i Grčka, čija je industrijska proizvodnja porasla za 3,3 posto, navode u Eurostatu. Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla u junu za samo 0,2 posto, a u EU za 0,5 posto.

Godišnja razina

U maju je, prema revidiranim Eurostatovim podacima, u eurozoni bila uvećana za 3,1 posto, a u Uniji za 2,7 posto, napominju u statističkom uredu. Daleko najveći rast na oba područja zabilježen je u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, i to za 5,8 posto u eurozoni i za 5,3 posto u EU. Značajno je na oba područja porasla i proizvodnja energije, za 4,6 u eurozoni i za 3,5 posto na razini Unije.

S druge strane, najveći je pad zabilježen u sektoru proizvodnje trajnih potrošačkih roba, i to za četiri posto u eurozoni i za 3,5 posto na razini EU. Daleko je najviše u junu na godišnjoj razini poskočila industrijska proizvodnja u Švedskoj, za 13,4 posto.

Dvoznamenkasti rast zabilježila je još samo Irska, čija je industrijska proizvodnja porasla za 10,5 posto.

Slijedi Latvija, s rastom proizvodnje za 7,3 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja porasla u junu za 2,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 1,8-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Najveći pad proizvodnje zabilježen je u Bugarskoj, za 8,2 posto, a slijede Mađarska i Slovenija, gdje je proizvodnja smanjena za 4,9, odnosno 4,3 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.