Izdvajamo - Bosna i Hercegovina

Ekonomski rast Srpske: BDP povećan za 1,9, a inflacija za 5 odsto

Kako se navodi u podacima, posmatrano po područjima klasifikacija djelatnosti u drugom tromjesečju ove godine značajan realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima informacije i komunikacije za 4,9%, zatim umjetnost, zabava i rekreacija i ostale uslužne aktivnosti za 3,9%, a građevinarstvo za 3%.

Realni pad BDP-a zabilježen je u prerađivačkoj industriji za 2,2 odsto, a u vađenju rude i kamena, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom te klimatizaciji, zatim snabdijevanju vodom, kao i kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine za 1,8%.

Kada je u pitanju inflacija, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj u julu 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec su više za 0,3 odsto, a na godišnjem nivou za pet odsto.

"Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u devet, niže cijene u dva, dok su cijene u jednom odjeljku ostale na istom nivou. Najveći godišnji rast cijena u julu 2025. godine zabilježen je u odjeljku hrana i bezalkoholna pića 10,6%, zatim u odjeljku zdravstvo 8,3%, potom u odjeljku restorani i hoteli 7,2%.

Slijedi rekreacija i kultura sa procentom povećanja od 5,6%, zatim odjeljak ostali proizvodi i usluge sa povećanjem od 4,2%, alkoholna pića i duvan sa rastom od 4%. Rast cijena od 2,8% zabilježen je u odjeljku obrazovanje, stanovanje sa povećanjem od 2%, dok je povećanje od 1% zabilježeno u odjeljku namještaj i pokućstvo zbog poskupljenja u grupi tepisi i druge podne prostirke od 3,3%. U odjeljku  komunikacije cijene su ostale na istom nivou. Niže cijene zabilježene su u odjeljku odjeća i obuća 3% i prevoz 2,9%", stoji u saopštenju Zavoda za statistiku RS.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da će projekcije rasta u drugoj polovini godine vjerovatno biti bolje zbog efektuizacije trgovinskog sporazuma EU sa SAD, što će se pozitivno odraziti na ekonomiju EU, a posredno i na naš izvoz.

"Same stope rasta od dva odsto ne garantuju bržu konvergenciju željenom nivou standarda i ukazuju na potrebu za strukturnim promjenama koje bi dovele do promjene ključnih izvora rasta. Sa rastom investicija u sektore sa većom dodanom vrijednošću moguće je generisati veće stope rasta na održivoj osnovi. Ovako oslonjeni na resursno-intenzivnu proizvodnju i potrošnju kao noseći stub rasta vrlo lako možemo upasti u zonu stagnacije", naglasio je Mlinarević u izjavi za "Nezavisne novine".