Analiza prošlogodišnjih financijskih rezultata poduzetnika Hrvatske obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava, pokazuje da su tri najznačajnije djelatnosti i dalje prerađivačka industrija, trgovina i informacije i komunikacije. Te su tri djelatnosti u prošloj godini u ukupnom broju poduzetnika imale udio 45,8 posto, u broju zaposlenih 53,2 posto, nešto više od po 64 posto u ukupnim prihodima i rashodima, u dobiti nakon oporezivanja udio od 57,9 posto, a u gubitku 55,1 posto te u ukupnoj neto dobiti (ukupan dobitak umanjen za ukupan gubitak) 72,8 posto. Posljednjih godina u hrvatskom gospodarstvu po broju poduzetnika dominira trgovina u kojoj je registriran gotovo svaki treći poduzetnik, a potvrđuju to podaci i za prošlu godinu - od ukupno 91.320 poduzetnika njih 27.262 ili 29,9 posto bilo je u trgovini...
Analiza prošlogodišnjih financijskih rezultata poduzetnika Hrvatske obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava, pokazuje da su tri najznačajnije djelatnosti i dalje prerađivačka industrija, trgovina i informacije i komunikacije.
Te su tri djelatnosti u prošloj godini u ukupnom broju poduzetnika imale udio 45,8 posto, u broju zaposlenih 53,2 posto, nešto više od po 64 posto u ukupnim prihodima i rashodima, u dobiti nakon oporezivanja udio od 57,9 posto, a u gubitku 55,1 posto te u ukupnoj neto dobiti (ukupan dobitak umanjen za ukupan gubitak) 72,8 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (FINA) iz analize financijskih rezultata poduzetnika za prošlu godinu.
Posljednjih godina u hrvatskom gospodarstvu po broju poduzetnika dominira trgovina u kojoj je registriran gotovo svaki treći poduzetnik, a potvrđuju to podaci i za prošlu godinu - od ukupno 91.320 poduzetnika njih 27.262 ili 29,9 posto bilo je u trgovini.
Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 12.926 poduzetnika (14,2 posto), građevinarstvo sa 12.151 poduzetnikom (13,3 posto) i prerađivačka industrija sa 10.945 poduzetnika (12 posto).
Po veličini ukupnih prihoda i rashoda, kao i prijašnjih godina, najvažniji su sektori trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo.
Prošle su godine poduzetnici u Hrvatskoj ostvarili ukupni prihod od 613,4 milijarde kuna, što je 10,6 posto manje nego 2008. godine, a ukupni rashodi iznosili su 603,9 milijardi kuna i u odnosu na godinu prije manji su za 8,9 posto.
U ukupnim je prihodima i rashodima, po podacima FINA-e, najveći udio imala trgovina sa 215,6 milijardi kuna prihoda i 212,8 milijardi kuna rashoda. Slijede prerađivačka industrija (148,6 milijardi kuna prihoda i 148,4 milijarde kuna rashoda) i građevinarstvo (61,4 milijarde kuna prihoda i 60,5 milijardi kuna rashoda).
Sve te tri djelatnosti također bilježe i veći pad prihoda od rashoda, a prednjači prerađivačka industrija s padom prihoda za 14,3 posto, a rashoda za 13 posto.
Kao glavnu karakteristiku poslovanja poduzetnika po djelatnostima u prošloj godini iz FINA-e navode nastavak negativnog trenda započetog 2008. godine sa smanjenjem dobiti uz istodobno povećanje gubitaka tako da je znatno smanjena i ukupna neto dobit.
U odnosu na 2008. poduzetnici u Hrvatskoj smanjili su dobit za 20,6 posto, na 26,4 milijarde kuna, ali i povećali gubitke nakon oporezivanja za 29,8 posto, na nešto više od 22 milijarde kuna. Tako je ukupna neto dobit smanjena za čak 73 posto, na 4,4 milijarde kuna.
Među značajnijim djelatnostima trgovina je smanjila dobit za 19,7 posto (na 5,5 milijardi kuna), a povećala gubitak za čak 86,1 posto (na 4,2 milijarde kuna), pa je i njena ukupna neto dobit smanjena za 70 posto (na 1,4 milijarde kuna).
Veoma značajna prerađivačka industrija u prošloj je godini smanjila dobit za 12,3 posto (na 6,1 milijardu kuna), a povećala gubitak za 23,3 posto (na 6,6 milijardi kuna). Tako je konsolidirani financijski rezultat (saldo dobiti i gubitka) za prerađivačku industriju gubitak od 513 milijuna kuna, dok je u 2008. godini ta djelatnost imala neto dobit. Takvim je rezultatima prerađivačka industrija dala najveći doprinos pogoršanju ukupnih rezultata svih poduzetnika u 2009. godini, navodi se u analizi FINA-e.
S druge pak strane, najveću neto dobit među sektorima imale su informacije i komunikacije sa 3,5 milijardi kuna dobiti i 1,3 milijarde kuna gubitka te tako 2,3 milijarde kuna neto dobiti.