Poslovne vijesti - Hrvatska

Građani do rujna 6,93 milijarde kuna u dopuštenom minusu

Krajem kolovoza građani su koristili ukupno 6,93 milijarde kuna kunskih okvirnih kredita, odnosno takozvanih dopuštenih prekoračenja (minusa) po tekućim računima, što je za oko 100 milijuna kuna više nego u srpnju ove godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Naime, tijekom ove godine građani su dopušteni minus najmanje koristili u srpnju, dok se najveći iznos po dopuštenim prekoračenjima zabilježio u ožujku ove godine, nakon čega se korištenje minusa gotovo konstantno smanjivalo, s iznimkom svibnja kad se taj ukupni iznos ipak bio povećao u odnosu na travanj, što je zatim uslijedilo i u kolovozu.

Kada je riječ o takvim kreditima, treba prije svega istaknuti da je riječ o najskupljim kreditima kod kojih kamate dosežu i vrlo visokih 13,95 posto. Tu treba dodati da se kod većih banaka u Hrvatskoj kamatne stope na takve kredite kreću od 9,5 posto do 13,95 posto, ovisno o paketima usluga pojedine banke koje građanin koristi. Do takvog kredita jednostavno je i doći (za razliku od drugih vrsta kredita) budući da je dovoljno da pojedinac preusmjeri primanja u određenu banku, nakon čega će mu se, u većini slučajeva, takav kredit odobriti već nakon uplate prve plaće ili mirovine na tekući račun.

Podaci većih banaka u Hrvatskoj, pak, govore da od građana koji imaju dopuštene minuse po tekućim računima njih do 50 posto stvarno ga i koristi, dok ostale, iako imaju to pravo, ipak ne posežu za takvim oblikom kreditiranja. Banke dopuštene minuse po tekućim računima revidiraju svaka tri mjeseca, odnosno najčešće svakih pola godine. U slučaju smanjenja plaće, banke će tako kod ponovnog obnavljanja dopuštenog minusa smanjiti iznos tog prekoračenja te će o tome obavijestiti klijenta, koji je do isteka razdoblja u kojem mu je bio odobren veći minus dužan pokriti razliku. U slučaju da dođe do gubitka primanja, minus se može koristiti do kraja odobrenog razdoblja, a nakon toga dugovanje po minusu mora se podmiriti i tekući račun se mora vratiti u plus. Što se događa u slučaju ulaska u tzv. nedopušteni minus (crveno)? Kod takvog prekoračenja banke će primijeniti zateznu kamatnu stopu od 14 posto na godišnjoj razini.

U Zagrebačkoj banci, na primjer, klijentu koji ima neuredno poslovanje smanjuju dopušteno prekoračenje, a u slučaju da nakon nakon nekoliko opomena klijent ne podmiri dugovanje i ne izađe iz nedopuštenog prekoračenja (ako i ne kontaktira banku radi pronalaženja rješenja), obustavljaju postojeći limit. U Privrednoj banci Zagreb kažu da klijent ne smije biti u nedopuštenom prekoračenju, no iznos prekoračenja preko odobrenog iznosa, ako je nastao pripisom aktivne kamate, ne smatra se nedopuštenim prekoračenjem do 15. u mjesecu. Ako se iznos obračunate i pripisane kamate ne podmiri do 15. u mjesecu, cjelokupni iznos u toj banci smatrat će nedopuštenim prekoračenjem. U Splitskoj banci građaninu neće ukinuti dopušteni minus u slučaju ulaska u nedopušteno prekoračenje, nego će tražiti da se iznos viši od dopuštenog prekoračenja podmiri, nakon čega se i dalje može nastaviti korištenje dopuštenog prekoračenja.

I u Raiffeisen banci u slučaju nedopuštenog prekoračenja po tekućem računu od vlasnika računa očekuju da obavezno odmah uplati iznos koji je dovoljan za pokriće nedopuštenog prekoračenja te pripadajuće zatezne kamate. Dopuštena prekoračenja po tekućim računima, osim što se lako odobravaju i brzo dosežu vrlo visoke limite, možemo ubrojiti u ona vrstu zaduženja koje je možda najteže zatvoriti, jer vraćanje iz minusa u plus, pa makar i do nule, zahtijeva štednju, odricanje i kontrolirano trošenje.