Hrvatska narodna banka (HNB) donijela je odluku o podizanju stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Hrvatsku s trenutno najavljenih 1 posto na 1,5 posto, priopćeno je u srijedu iz središnje banke.
Svrha podizanja stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala jest
jačanje otpornosti banaka u okružju i dalje povišenih cikličkih
sistemskih rizika, ponajviše u obliku snažnog rasta bankovnih kredita
nefinancijskom privatnom sektoru te rasta cijena stambenih nekretnina,
navode iz HNB-a.
Cijene stambenih nekretnina i nadalje rastu po
izrazito visokim godišnjim stopama, konstatiraju u HNB-u, dodajući da su
u četvrtom tromjesečju 2022. porasle za 17,3 posto, što je najviši
porast još od 2004., a godišnja stopa rasta u prvom tromjesečju 2023.
iznosila je 14,7 posto.
Isto tako, stambeni krediti nastavili su
snažno rasti, pri čemu su u svibnju porasli za 9,6 posto na godišnjoj
razini, dok je ukupno kreditiranje kućanstava poraslo za 6,6 posto u
istom razdoblju. Ističu i da će provedba novoga kruga subvencioniranja
stambenih kredita, koji se prvenstveno isplaćuju u razdoblju od svibnja
do srpnja, poticati i idućih mjeseci snažno stambeno kreditiranje.
Kada
je riječ o kreditiranju sektora nefinancijskih poduzeća, stopa rasta
tih kredita blago se usporila od početka tekuće godine, ali se i dalje
nalazi na povišenim razinama od 13,1 posto u svibnju 2023., ocjenjuju u
HNB-u.
Takva kretanja, navode iz HNB-a, zadržala su pokazatelje
cikličkoga sistemskog rizika na razinama koje indiciraju potrebu za
višom stopom protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, kako bi se
pravodobnim izdvajanjem dodatnoga kapitala ojačala otpornost banaka u
slučaju materijalizacije nepovoljnih ekonomskih i financijskih
scenarija.
Stopa ovoga zaštitnog sloja od njegova uvođenja 2015.
iznosila je 0 posto za sve kreditne institucije u Hrvatskoj, a od 31.
ožujka 2023. protuciklički zaštitni sloj primjenjuje se sa stopom od 0,5
posto. Od 31. prosinca 2023. stopa se povećava na 1 posto te,
najnovijom odlukom, od 30. lipnja 2024. na 1,5 posto.
Iz HNB-a
još navode da je domaći bankovni sustav stabilan i profitabilan te u
agregatu održava znatne viškove kapitala, što omogućuje jačanje
zaštitnih slojeva kapitala bez nepovoljnog utjecaja na trošak i
dostupnost bankovnog financiranja.
Istodobno, ističu, veći zaštitni slojevi povećat će prostor za djelovanje HNB-a u slučaju materijalizacije spomenutih sistemskih rizika te ako bude potrebno poduprijeti kontinuitet kreditne aktivnosti banaka. Ako to ocijeni potrebnim, u slučaju znatnog pogoršanja ekonomskih i financijskih uvjeta, HNB može trenutačno otpustiti protuciklički zaštitni sloj u cijelosti ili djelomično, ili odustati od najavljenog povećanja.