Imena dužnika državna tajna

Bez autora
Dec 06 2010

Poreska uprava je novembarski plan premašila za 11 odsto. U manjim procentima dešavalo se da naplata i prethodnih meseci bude iznad planirane, što znači da se naplaćuju i dugovanja. U odnosu na prošlu godinu, kada su firme samo za penzijske doprinose dugovale više od 200 milijardi dinara, dug je sada za četvrtinu manji. Poznavaoci prilika ukazuju da je od neefikasnosti poreznika mnogo veći problem to što raste siva zona poslovanja, koja i ne podleže poreskom zahvatanju. Na tržištu mimo zakonskih pravila, u Srbiji se godišnje obrće više od 10 milijardi evra, procenjuju poznavaoci. Reč je o trećini ukupnog prometa robe i usluga. Da li je država neefikasna ili, jednostavno, bez poreskih zahvatanja ostavlja tu zonu, iako njen budžet koji se sve teže puni, najviše gubi.

Imena dužnika državna tajnaProteklog meseca, naplata poreza bila je rekordna. Međutim, mimo zakonskih pravila, godišnje se na tržištu Srbije obrće više od 10 milijardi evra, koji ne podležu porezima. Imena firmi koje ne plaćaju porez i dalje su državna tajna.

Poreska uprava je novembarski plan premašila za 11 odsto. U manjim procentima dešavalo se da naplata i prethodnih meseci bude iznad planirane, što znači da se naplaćuju i dugovanja.

U odnosu na prošlu godinu, kada su firme samo za penzijske doprinose dugovale više od 200 milijardi dinara, dug je sada za četvrtinu manji.

Poznavaoci prilika ukazuju da je od neefikasnosti poreznika mnogo veći problem to što raste siva zona poslovanja, koja i ne podleže poreskom zahvatanju.

Na tržištu mimo zakonskih pravila, u Srbiji se godišnje obrće više od 10 milijardi evra, procenjuju poznavaoci. Reč je o trećini ukupnog prometa robe i usluga.

Da li je država neefikasna ili, jednostavno, bez poreskih zahvatanja ostavlja tu zonu, iako njen budžet koji se sve teže puni, najviše gubi.

"Obično države to ne rade i iz nekih političkih ili finasijskih razloga. Ponekad se misli da ćete, ako sivu ekonomiju opteretite porezima, izgubiti deo ljudi koji tu rade", rekao je ekonomista Bečkog instituta za međunarodne studije Vladimir Gligorov.

Stručnjaci smatraju da temeljnu poresku reformu koja bi na tom polju nešto promenila ne treba očekivati u predizbornim godinama, ali i da prostor za značajne rezultate u toj oblasti nije veliki.

Prodaja imovine zaduženih firmi

Ekonomski konsultant Nebojša Katić kaže da iskustvo Srbije ne pokazuje da će ljudi, ako se snize porezi, preći iz sive u redovnu zonu.

"Porezi u Srbiji nisu tako visoki kako se misli. Osnovni uzrok je u tome što imamo jednu vrstu potrebe da ne plaćamo porez", rekao je Katić.

Firme koje redovno plaćaju poreze i doprinose, uz konkurenciju sivog tržišta, pogađa i to što su imena preduzeća koja ne izmiruju svoje obaveze državna tajna.

"Neće da saopšte koje su to firme, jer su to uglavnom državne firme. Samo tri odsto preduzetnika i privatnih firmi kasni sa uplatama poreza i doprinosa", rekao je Milan Knežević iz Asocijacije malih i srednjih preduzeća.

Protiv svih onih koji ne plaćaju poreze Poreska uprava sprovodi postupke koje predviđa zakon i preko nadležnih organa u pravosuđu sprovodi te postupke, kaže direktor Poreske uprave Dragutin Radosavljević.

Rezultati tih postupaka, u ovoj godini, mere se sa 24 milijarde dinara prinudno naplaćenih dugovanja. Imovina zaduženih firmi prodavana je na više od 300 licitacija, a nekretnine koje nisu našle kupca prešle su u vlasništvo države.

Kako saznaje RTS, sektor naplate u Poreskoj upravi predložio je da se član sedam Zakona, koji zabranjuje objavljivanje imena dužnika, promeni.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik