Poslovne vijesti - Hrvatska

Jagode u dolini Neretve izvrsno su rodile, otkupna cijena 3 eura

Berbu ometa kiša pa ih kako tamo kažu berači beru između kapi. Jagode su dobro rodile i kvalitetene su, a prevladava sorta Clery. Prvom otkupnom cijenom od tri eura uzgajivači su zadovoljni, ali kao i uvijek problem su jeftinije uvozne jagode. Dolaze ponajprije iz Španjolske i Grčke, no kvalitetom se kažu Neretvani ne mogu mjeriti s njihovim jagodama.

Zacrvenjeli se plodovi prvog sezonskog voća i vrijeme je za berbu. No, baš kad su se prve neretvanske jagode počele brati vrijeme se pogoršalo.

- Kiša ometa, ali između kapi se uvijek može uletjeti. Ide pomalo kad bude kiša stanemo, kad nema kiše nastavimo i gotovo. Odmah ih stavljamo na suho tako da dok se vidi radit radit ćemo, kad se ne vidi nećemo i gotovo, za HRT emisiju Plodovi zemlje rekao je Željko Taslak, Metković.

- Samo smo prošli ove crvene, napad ih puž, a ono drugo što je roza to ostavljamo za dva, tri dana da se bere pa ćemo vidjet, valjda će pocrveniti, trebaju Sunce da pocrvene, kazala je Zorica Šiljeg, Vid.

Berba jagoda

Zdenko Bezer nema problema s lošim vremenom jer njegove su jagode zaštićene najlonom u plasteniku. Do prije dvije godine na njihovu su mjestu bile paprike, ali kako im je cijena iz godine u godinu bila sve niža, postale su neisplative, kaže, pa se odlučio za jagodu.

-  Ja, supruga i mlađi sin obavimo tu berbu svatko dva ili tri dana tako da ne sazriju previše, ali da bude dobra za transport i za prodaju, objasnio je Zdenko.

- Zadovoljan moram biti jer sve drugo da sam sadio, mislim da bi bilo puno više posla, a bila bi manja zarada zato sam i sadio jagodu, dodao je Zdenko.

I pogodio jer ovo im je već druga ozbiljnija berba, i to u većem plasteniku gdje su jagode posađene u razini tla. U manjem plasteniku s tri reda horizontalnih gredica, u kojima je zemlja pomiješana sa stajskim gnojivom, bila je berba više.

- Prednost je sigurno velika da na malom prostoru možemo imati puno više sadnica. Vidjeli smo tamo ona veliki plastenik, u njemu je 4000 sadnica, a kad bi odradio ovo ovako na onu širinu visinu i horizontalno vertikalni uzgoj znači, moglo bi stati 10, 10 i pol tisuća struka, a gdje je lakše branje. Rekao bi može žena s djetetom s kolicima brat jagode i da se ne zaprlja ni sebe ni ruke, rekao je Bezer.

Vrijedne ruke berača i beračica

Vrijedne ruke berača i beračica na otvorenim plantažama nisu zaprljane, nego zaslađene zrelim plodovima. Najviše je domaćih berača, no po broju ne zaostaju ni oni koji na posao dolaze preko granice.

- Mi smo to naučili godinama radimo i nije teško. Kod dobrog gazde ništa nije teško, istaknula je Vinka, beračica jagoda iz BiH.

- Ovo je ja mislim treća godina kako kod ovoga gazde radimo i što se tiče gazde mi smo zadovoljni, a mislim da je i gazda s nama, kazala je Slobodanka, beračica jagoda iz BiH.

Hvaljeni je gazda Gradimir Šešelj, jedan od najvećih i najiskusnijih proizvođača jagoda u neretvanskom kraju. Ove godine, kao i proteklih, na nekoliko parcela ima oko 200 tisuća sadnica.

- Berem 500 gajbi svaki dana. To znači 500 gajbi, dvije i pol tone dnevno, ako ne bude kiša, ako ne bude vremenskih neprilika. Treba joj sada sunce i za potrošnju i za berbu i da dobije još malo sladora, ali je kvaliteta dobra, objasnio je Gradimir Šešelj, Vlaka.

- Imamo odličnu godinu, a prvenstveno razlog zbog čega imamo ovako dobru godinu je topla jesen i blaga zima i to je ključ proizvodnje jagode da ona nakon sadnje napravi dobru lisnu masu u jesen. To je preduvjet za velik urod i dobru kvalitetu i to imamo ove godine. Znači sigurno je da ćemo imati 800 tona, a možda i tisuću vrlo kvalitetnih jagoda iz doline Neretve, objasnio je Robert Doko, agronom.