Koliko košta energetska zavisnost Srbije?

Bez autora
Nov 18 2026

U poslednje dve decenije, od 2006. do 2025. godine, na uvoz fosilnih goriva potrošeno je više od 57 milijardi dolara, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Osim sirove nafte i gasa, za koje je izdvojeno najviše novca, u taj iznos uračunate su i različite vrste uglja, dizel, tečni naftni gas i mlazna goriva.

Kratkoročno rešenje ne postoji, ali na duže staze izlaz iz trenutne situacije predstavljaju obnovljivi izvori energije. U Regulatornom institutu za obnovljivu energiju i životnu sredinu ukazuju na to da Nacionalni energetski i klimatski plan predviđa da do 2030. godine udeo proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, sa sadašnjih 34 odsto, bude povećan na 45 procenata.

„Ono što smo mi primetili i što se može zaključiti iz Energetskog bilansa, koji usvaja Vlada Republike Srbije, dakle, zvaničnog dokumenta, jeste da je u periodu od 2020. do 2024. godine zabeležen rast proizvodnje električne energije iz vetra od čak 39 odsto. Međutim, kada govorimo o solarnoj energiji, rast je minimalan. Trenutna proizvodnja je nešto ispod jednog gigavata, dok je u zemljama u okruženju taj kapacitet 4,8, pa i do 10 puta veći“, rekla je Darjana Macanović iz Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu.

Upravo u energiji Sunca stručnjaci vide veliki potencijal. Međutim, energetska tranzicija ne podrazumeva samo izgradnju velikih solarnih elektrana – važnu ulogu u njoj mogu da imaju i građani. Solarni paneli na krovovima domaćinstava danas nisu retkost, ali je za njihovu širu primenu neophodna podrška države.

„Za jedno prosečno domaćinstvo u Srbiji dovoljna je elektrana snage od tri do pet kilovata, a njena cena iznosi između tri i šest do sedam hiljada evra. Sada je pitanje da li će domaćinstvo moći da uloži toliko novca i zbog toga su subvencije značajne. Eventualna prepreka može biti i sama procedura – ne izgradnje elektrane, već prikupljanja i sprovođenja dokumentacije kako bi se dobio priključak na distributivni sistem“, rekao je Zoltan Čorba, profesor Fakulteta tehničkih nauka.

Računica, ocenjuje profesor Čorba, ipak postoji. Za domaćinstva se očekuje da se investicija isplati u roku od sedam do deset godina, dok firme, koje grade elektrane većih kapaciteta, uloženi novac mogu da povrate za tri do četiri godine.

Fosilna goriva i dalje se doživljavaju kao stabilan izvor energije. Međutim, ono što je nestabilno jeste njihova cena, koja je često uslovljena i geopolitičkim dešavanjima. Upravo to je jedan od značajnih faktora koji bi mogao da ubrza energetsku tranziciju i pomogne Srbiji da se oslobodi zavisnosti od fosilnih goriva.


Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik