
Maroko, Obala Slonovače, Senegal, Mauritanija i Gana čine tržište od gotovo 128 miliona potrošača
Od početka rata u Ukrajini ekonomija EU suočava se s ozbiljnim problemima i gubicima, koji se nastavljaju i zbog energetskih kriza, američkih sankcija, poremećaja u snabdijevanju naftom i plinom, pa i dugotrajne suše koja također uzima danak. Istovremeno, zbog pada potražnje, stagnacije i padova na tržištu na koje izvozi više od 70 posto, posljedice trpi i bh. ekonomija, posebno drvna, metalska, elektro i automobilska industrija.
Predsjednik Privredne komore FBiH, Mirsad Jašarspahić kaže da su glavni izvoznici iz BiH povezani sa zemljama EU, prvenstveno Njemačkom i Austrijom, te da pad ekonomije u EU donekle predstavlja i šansu da oni najbolji preuzimaju pojedine poslove. Ali uporedo s tim naše kompanije trebaju da rade disperziju tržišta, ističe on.
Disperzija tržišta
Radna grupa koja je radila na identificiranju novih tržišta za bh. izvoznike, osim zemalja regije i EU, sjever Afrike je prepoznala kao šansu, pogotovo za kompanije koje se bave inžinjering uslugama, projektovanjem, specijalnim montažama. Sjever Afrike je i EU obilježila kao tržište na koje će se obratiti posebna pažnja – kaže Jašarspahić.
Enes Dendić, osnivač i predsjednik EDOM Connect, kompanije za poslovno savjetovanje i zastupanje na tržištu, s poslovnicama u BiH, Maroku i Cirihu, kaže da diversifikacija tržišta nije više mogućnost, nego postaje nužnost.
- Izvoz BiH u Maroko porastao je u 2025. na 5,79 miliona KM, uz suficit u našu korist, ali dok mi tek otkrivamo Afriku, drugi je već agresivno osvajaju. Njemačka, Francuska i Španija ulažu sve više, jer i same traže alternativu usred vlastite stagnacije. Turska i Kina su tamo s fabrikama, distributivnim centrima i političkim savezima. Zato više nije pitanje je li Afrika šansa, već hoće li Zapadni Balkan stići na vrijeme. Ili će samo gledati kako drugi zauzimaju prostor koji je mogao biti naš – kaže Dendić.
Nedostaju sporazumi
Dodaje da BiH nema sporazume o slobodnoj trgovini s ovim zemljama, carine su visoke, “papirologija” spora, a konkurencija iz Turske i Kine već je na terenu. Ipak, barijere nestaju čim bh. kompanija ponudi svoj proizvod. AS Holding Rusmira Hrvića, s brendovima poput Klasa, Gorenjke, Šumija i AC Fooda, kreću na afričko tržište. GS Grupa iz Travnika, ELAS iz Banje Luke također.
- Sarađujemo s više od 10 kompanija sa Zapadnog Balkana, ne samo iz BiH. Ko misli da mala zemlja s istoka Evrope nema šta ponuditi velikom tržištu, nikad nije vidio kako bosanska fabrika pobjeđuje globalnog igrača – ne cijenom, nego znanjem – ističe Dendić.
Naglašava da Maroko ima 38, Obala Slonovače, Senegal, Mauritanija i Gana još približno 90 miliona stanovnika, što čini tržište od gotovo 128 miliona potrošača.
- To nije potencijal na papiru. Maroko je 2025. zabilježio rekordnih 19,8 miliona turista i postao najposjećenija zemlja Afrike. S Mundijalom 2030., koji organizuje sa Španijom i Portugalom, cilja na 26 miliona. Za to se već grade pruge, stadioni i hotelski kapaciteti, dok velike hotelske grupacije ubrzano šire mrežu. To je gradilište koje je već otvoreno i svaka kompanija koja u njemu ne učestvuje – propušta ga – ističe Dendić.
Posao za vlasti
Izlazak bh. kompanija na novo tržište, kaže Jašarspahić, moraju pratiti i državne institucije, jer BiH nema sporazume o slobodnoj trgovini sa zemljama Afrike, kakve imaju zemlje EU.
- Naprimjer, firma Mann Hummel, kao globalni igrač kada su u pitanju filteri, ima kompanije u BiH i zemljama EU. Ako bi htjela da pokriva tržište sjeverne Afrike, zbog nepovoljnih carinskih relacija, naša tvornica nije konkurentna kao druge iz iste divizije – pojašnjava Jašarspahić.