
U Evropskoj uniji samo 56,4 odsto mladih uzrasta od 15 do 34 godine radi posao koji je u visokom ili veoma visokom stepenu usklađen sa njihovim obrazovanjem, a najbolju šansu za rad u struci im nude zdravstvo i IT sektor, pokazuje najnoviji izveštaj Evrostata.
Nasuprot tome, mladi sa diplomama iz umetnosti i humanističkih nauka suočavaju se sa najvećim teškoćama, pošto 52,2 odsto njih ne radi posao koji odgovara njihovoj struci. Slični problemi prisutni su i kod diplomaca iz društvenih nauka, novinarstva i informisanja – 59,1 odsto, kao i uslužnih delatnosti 59,3 odsto.
Na nivou pojedinačnih država, najbolje rezultate u usklađenosti obrazovanja i zaposlenja beleže Letonija 76,5 odsto, Litvanija 76,1 odsto, Nemačka 75,2 odsto, dok je najteže u Italiji gde procenat iznosi 41,6 odsto. Podaci o zapošljavanju mladih u Srbiji pokazuju slične trendove. Veliki broj njih ne uspeva da nađe posao koji je u potpunosti u skladu sa njihovim obrazovanjem, pa i i dalje ostaje zaključak o neusklađenosti tržišta rada sa obrazovnim sistemom i lošim procesima profesionalne orijentacije mladih.
Na pitanje koliko im je vremena bilo potrebno da se zaposle ukoliko rade u struci, većini mladih iz Srbije (73 odsto) koji su učestvovali u prošlogodišnjem istraživanju Krovne organizacije mladih u Srbiji (KOMS) bilo je potrebno manje od godinu dana (u odnosu na 58 odsto 2024). Za 11 procenata njih bilo je potrebno više od tri godine da nađu posao u struci, navodi se u Alternativnom izveštaju o položaju i potrebama mladih u Srbiji.
Mladi priznaje da postoji određena doza straha kada razmišljaju o zapošljavanju i svom zvaničnom ulasku u svet odraslih. Kažu da se ne plaše trenutnog tržišta rada i da se brzo prilagođavaju svakoj situaciji.
U Alternativnom izveštaju KOMS-a navodi se podatak da u 48 odsto slučajeva mladi odgovaraju da nisu zaposleni na poziciji za koju su se školovali (u odnosu na 61 odsto u 2024). Njih 17 procenata kaže da je donekle zaposleno na poziciji za koju se školovalo, a 35 procenata mladih ističe da radi na poziciji za koju su stekli adekvatno obrazovanje, što je znatno više nego 2024 (21 odsto). Na pitanje koliko su zadovoljni trenutnim poslom, mladi su dali prosečnu ocenu 3,57, a to je više od ocene koju su dali pre godinu i dve. Primetan je i blagi pad mladih (blizu pet odsto) koji su nezadovoljni poslom (ocene 1 i 2), dok je broj mladih zadovoljnih svojim poslom porastao za oko šest procenata (ocene 4 i 5).
– Pitali smo mlade koliko su dugo u statusu nezaposlenosti. Najveći broj njih u ovom statusu provede do šest meseci (31 odsto) – dodaju u KOMS-u.
Nisu „probirljivi”
Istraživači KOMS-a pitali su mlade i da li su spremni da rade druge poslove dok ne pronađu posao u struci. Oko 85 odsto njih kazalo je da je spremno da radi druge poslove dok ne nađe adekvatan u struci, navodeći da bi radili, jer moraju – 29 odsto, a 14 odsto njih ne bi radilo duže od šest meseci. Samo šest odsto ne bi radilo, a devet odsto ne zna, što upućuje, kao i u prethodnim izveštajima, na zaključak da mladi u Srbiji nisu „probirljivi” što se tiče posla i da bi radili tamo gde im se ukaže prilika. Takođe, postavljeno im je i pitanje da li su spremni da se prekvalifikuju ako na tržištu rada ne postoji potreba za njihovim obrazovnim profilom. Blizu tri petine njih jeste spremno.