Moody's potvrdio rejting Hrvatske "Baa2"
Agencija Moody's potvrdila je kreditni rejting Hrvatske "Baa2" i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, istaknuvši smanjenje javnog duga, gospodarski rast znatno iznad prosjeka eurozone i efikasnije institucije.
Potvrda
rejtinga "Baa2" odražava fiskalnu snagu Hrvatske te institucija i
sustava upravljanja koji su mnogo snažniji nego u ostalim zemljama s
istim rejtingom.
- Svi ti pozitivni učinci su znatno veći nego
rizici. Posljedica toga je iznimo jak gospodarski rast Hrvatske koji je,
kad gledamo prosječno zadnje tri godine, među nekoliko najbržih stopa
rasta u cijeloj Europskoj uniji odnosno Hrvatska je među tri najbrže
rastuća gospdarstva, rekao je Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja.
-
Tu se zapavo radi o njihovom priznanju izuzetno snažne fiskalne
konsolidacije koju je Hrvatska provela. Hrvatska je također znatno
ojačala svoju potencijalnu stopu rasta. Dakle, ona je sada oko tri
posto, a ova ista rejting agencija vam je prije pet do godina zapravo
Hrvastkoj prognozirala da će potencijalna stopa rasta biti svega jedan
posto, kazao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
Naglašavaju
ipak da gospodarstvo i dalje ograničavaju snažno oslanjanje na turizam i
strukturni izazovi koji proizlaze iz starenja populacije.
-
Hrvatska zapravo ako baš pitate ovu rejting agenciju treba puno raditi
na konkurentnosti i na podizanju rasta produktivnosti hrvatske
ekonomije. Ona je zapravo preduvjet za brži rast i onda u konačnici ako
hoćete i brži rast plaća, istaknuo je Stojić.
- Hrvatska
ekonomija ima strukturni problem prevelikog učešća, a to i Moody' s
potvrđuje, turističkog sektora i učešća turističkog sektora u stvaranju
bruto domaće nove vrijednosti, a s druge strane prerađivačka industrija
je još uvijek slaba. Zbog toga se ne treba previše radovati padu javnoga
duga jer on nije posljedica strukturalnih promjena nego je posljedica
dobrog povlačenja sredstava iz europskih fondova, rekao je Damir
Novotny, ekonomski analitičar.
Moody's
je podignuo kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju u
srpnju prošle godine, nakon formalnog završetka postupka ulaska u
eurozonu. Sada je potvrdio rejting "Baa2", koji označava umjereni
kreditni rizik, i izmijenio izglede iz stabilnih u pozitivne.
Potvrda
rejtinga "Baa2" odražava fiskalnu snagu Hrvatske te snagu institucija i
sustava upravljanja koji su mnogo snažniji nego u ostalim zemljama s
istim rejtingom, objasnili su u Moody'su.
Naglašavaju ipak da
gospodarstvo i dalje ograničavaju snažno oslanjanje na turizam i
strukturni izazovi koji proizlaze iz starenja populacije.
Kreditno je ograničenje i dalje i umjerena izloženost Hrvatske geopolitičkom i riziku u bankovnom sektoru, dodaju.
Izmijenili
su, pak, izglede u pozitivne, signaliziravši da bi mogli podignuti
rejting budući da su, prema njihovoj ocjeni, sve veći izgledi da će se
javni dug smanjiti znatnije nego što se očekivalo.
Istaknuli su i
mogućnost jačanja potencijala za rast hrvatskog gospodarstva, koje bi,
prema njihovoj procjeni, u ovoj i idućim godinama trebalo rasti mnogo
snažnije od prosjeka eurozone i većine sličnih zemalja u srednjoj i
istočnoj Europi.
Izdvajaju i efikasnu realizaciju opsežnog
programa ulaganja i reformi u sklopu Plana za oporavak i otpornost, koja
svjedoči o poboljšanoj učinkovitosti institucija i sustava upravljanja u
cjelini, zaključuju.
Politički rizici mogli bi negativno utjecali na hrvatsko gospodarstvo i javne financije, upozoravaju.Povoljno refinanciranje
Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosit će na kraju godine
61,1 posto, a u 2024. spustit će se na 58,3 posto, procjenjuje Moody's.
U
2025. trebao bi se dodatno smanjiti, na 56,3 posto, što bi značilo da
bi bio gotovo 15 postotnih bodova niži nego što je bio prije pandemije.
Prognozirani pad udjela duga u BDP-u i dalje je snažniji i dublji nego što je Moody's do sada očekivao, navode.
Relativno
povišeni dug bio je do sada glavna slabost kreditnog profila Hrvatske, a
kontinuirano smanjenje znatnije će približiti Hrvatsku zemljama s
rejtingom "Baa", ističu.
Očekuju istodobno da će "metrika
cjenovne dostupnosti duga" biti znatno snažnija nego kod većine zemalja u
toj skupini jer Vlada, unatoč naglim promjenama kamatnih stopa u
svijetu, još znatan dio refinancira po nižim kamatnim stopama nego što
je izdan.
Naglo smanjenje udjela duga u BDP-u dijelom počiva na
iznimno snažnom rastu realnog BDP-a u 2021. i 2022. godini, kada se
gospodarstvo oporavljalo od pandemijskog šoka, i snažnom rastu
nominalnog BDP-a u okruženju visoke inflacije u 2022. i 2023.
Realni
BDP trebao bi solidno rasti i u ovoj i u idućoj godini, procjenjuju,
što znači da će se i dalje smanjivati i javni dug iskazan udjelom u
BDP-u.
Skromni manjak
Kontinuirano smanjenje javnog duga poduprijet će i općenito uravnotežena
primarna proračunska pozicija u idućim godinama, napominju u Moody'su.
U
ovoj godini proračun bi trebao bilježiti manjak od 0,4 posto BDP-a zbog
mjera potpore kojima Vlada ublažava inflatorni šok kućanstvima i
kompanijama.
U idućoj godini manjak bi trebao porasti na 1,9
posto BDP-a zbog zahtjeva za većom nominalnom potrošnjom na mirovine i
plaće u javnom sektoru kako bi se ublažio inflatorni šok, ali i
pojačanih ulaganja financiranih kreditima u sklopu programa oporavka i
otpornosti.
U 2025. trebao bi se smanjiti na jedan posto BDP-a.
Usluge i potrošnja
Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj i idućim godinama rasti po
stopama samo malo nižima od tri posto, procjenjuju u Moody'su.
To
je znatno snažniji rast nego što Moody's prognozira eurozoni, čije bi
gospodarstvo u ovoj godini trebalo porasti za 0,7 posto i za 1,1 posto u
2024. Hrvatska bi tempom rasta trebala nadmašiti i većinu sličnih
zemalja srednje i istočne Europe, napominju u agenciji.
Relativno
visoke stope rasta mogu se dijelom pripisati strukturi hrvatskoga
gospodarstva, koje uglavnom počiva na uslugama, posebno na turizmu.
To
je Hrvatsku u 2022. i 2023. poštedjelo udarca visokih cijena energije i
usporavanja u širem europskom gospodarstvu koji su teže pogodili
industriju, objašnjavaju u Moody'su.
Mogući razlog vide i u
snažnoj potrošnji kućanstava zahvaljujući povećanju plaća, koje je, kako
navode, općenito držalo korak s inflacijom zbog tijesne ponude na
tržištu rada.
Prostor za daljnji rast turizma u idućim godinama
bit će manji, ali izglede za gospodarstvo trebali bi i dalje podupirati
umjereni rast izvoza i potrošnja, procjenjuju u Moody'su.
"Glatka" provedba
Glavni je razlog poboljšanih gospodarskih izgleda ipak znatan iznos
sredstava EU-a za ulaganja koji će Hrvatskoj biti dostupan u idućim
godinama, ističu.
Moody's očekuje da će novac iz Fonda za
oporavak i otpornost dosegnuti oko 13 posto BDP-a u 2023., pri čemu će
oko polovinu iznosa činiti nepovratna pomoć, a ne krediti.
Provedba
reformskih i investicijskih projekata u sklopu Plana za oporavak i
otpornost teče zasada vrlo glatko, a efikasnost vlasti navodi na
zaključak o poboljšanoj efikasnosti institucija i sustava upravljanja u
cjelini, važnog faktora u ocjeni dužničkih papira, ističu.
Težište na manjem dugu
Napominju da bi mogli podignuti kreditni rejting Hrvatske bude li se
javni dug iskazan udjelom u BDP-u i dalje smanjivao snažnije nego što su
očekivali, uz očuvanje cjenovne dostupnosti duga.
Pozitivno bi vrednovali i kontinuiranu efikasnu provedbu u djelo Plana za oporavak i otpornost.
Izmijenit
će, pak, ponovno izglede za rejting iz pozitivnih u stabilne ili
signalizirati sniženje rejtinga ako se trend smanjivanja duga promijeni,
uz znatno ublažavanje proračunske politike.
Negativno bi na
rejting utjecali i znatno slabiji izgledi za gospodarstvo, što Moody's
trenutačno očekuje, i oslabljeni kapaciteti Hrvatske za efikasnu
provedbu Plana za otpornost i oporavak.
Rejting bi u pitanje
mogli dovesti i pojačani geopolitički rizici, koji bi negativno utjecali
na hrvatsko gospodarstvo i na javne financije, upozoravaju.