Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Na papiru dobit, na terenu izazovi

Osnovni pokazatelji o poslovanju domaće privrede vidljivi su iz finansijskih izvještaja za prošlu godinu koje je Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) RS predalo 12.469 pravnih lica, što je za 38 više nego 2023. godine.

Prema podacima APIF-a, ukupni prihodi domaće privrede lani su iznosili 32,835 milijardi maraka, što je za 1,680 milijardi KM više u odnosu na prihode ostvarene godinu ranije. Istovremeno, rasli su i ukupni rashodi za 1,878 milijardi KM, te su iznosili 29,846 milijardi maraka.

- Ukupan neto dobitak u 2024. godini iznosio je 3,269 milijardi maraka, dok je zarada preduzeća u 2023. godini bila teška 2,289 milijardi - pokazuju podaci APIF-a.

Na lošiji rezultat poslovanja domaće privrede uticali su uvećani gubici, koji su lani dostigli 587,12 miliona maraka, što je rast od 165,3 miliona u odnosu na godinu ranije.  

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kaže za "Glas" da su ovakvi rezultati očekivani s obzirom na negativne privredne tokove kojima je u kontinuitetu lani bila izložena prerađivačka industrija.

- Došlo je do pada proizvodnje i izvoza, spoljnotrgovinski deficit je premašio dvije milijarde, u toku prošle godine smo imali i znatno veća izdvajanja po osnovu plata pa je za očekivati i ovakav rezultat poslovanja. Bio je predvidljiv i nažalost nije dobar. Nadalje, ta ostvarena dobit od 3,2 milijarde maraka najmanjim dijelom pripada prerađivačkoj industriji, napravile su je ostale djelatnosti - pojašnjava Ćorić.

I prvi poslodavac Srpske tvrdi isto. 

- Kada se pogleda struktura te dobiti, vidljivo je da firme koje imaju do 20 zaposlenih ostvaruju visoku zaradu, dok preduzeća koja zapošljavaju više od 100 radnika imaju prinos na ukupan prihod između pet i osam odsto što je nedovoljno da se održi proširena reprodukcija koja podrazumijeva nabavku svih materijala, plaćanje radnika i obnavljanje tehnologije – istakao je predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić.

Gorak ukus, priča Škrebić, ostavlja podatak da su neto gubici premašili 580 miliona KM. 

-  Na rast gubitaka smo upozoravali prethodnih godina da će kriza, koja je potpuno evidentna i koja se iz EU prenijela na domaću privredu, ostaviti negativne posljedice. Kada tome dodamo brzo rastuće troškove na domaćem tržištu kako energije tako i radne snage, jasno je da idemo putem negativnih trendova, što možemo očekivati i tokom ove godine. Ako se ovako nastavi, rezultati  će biti još lošiji - uvjerava Škrebić.