Tema - Bosna i Hercegovina

Najlakša kultura za plastenik: Potrebno malo vode i sunca

Za njegov rast nije potrebno mnogo - malo vode, nešto sunca dok ne nikne iz zemlje, a nakon toga dovoljno je samo redovno otvaranje i provjetravanje plastenika.

Upravo zbog jednostavne njege, špinat je omiljen među proizvođačima koji žele brz i siguran prinos.

Za plasteničku proizvodnju preporučuju se sorte Matador, Rembrant, Giant Winter i Butterfly.

Matador je najpoznatija i najčešće birana sorta, otporna na niske temperature i vrlo prilagodljiva.

Rembrant se izdvaja po ujednačenim, tamnozelenim listovima i odličnom kvalitetu za svježu potrošnju, a posebno je cijenjen za uzgoj baby špinata.

Ostale sorte poput Giant Winter i Butterfly takođe daju stabilan prinos u plasteničkoj proizvodnji.

Nakon sjetve špinata potrebno je obilno zaliti plastenik i zatvoriti ga kako bi se zemlja što brže zagrijala i ubrzalo nicanje.

Idealni razmak za sjetvu je 10-15 cm između redova, dok u redu biljke same sebi nađu prostor jer se sjetva radi u nizu. Ovako posađen špinat omogućava dobar razvoj listova, lakše održavanje vlage i jednostavniju berbu.

Dvije mogićnosti berbe

Prednost špinata je što nudi fleksibilnost prilikom berbe:

Baby špinat - mladi, nježni listovi se mogu brati već nakon 30-ak dana, što ga čini atraktivnim i brzim proizvodom za tržište.

Klasična berba - špinat se može brati zajedno sa stabljikom, dok se korijen ostavlja u zemlji. Iz korijena će biljka potjerati novi rast. Taj drugi prinos neće biti jednak kao prvi, ali ipak daje dodatnu količinu koja se može iskoristiti.

U plasteničkoj proizvodnji, prosječan prinos špinata za sortu Matador iznosi oko 2,5 do 3 kg/m2, odnosno 25 - 30 tona po hektaru. Rembrant u prosjeku daje 2 do 2,5 kg/m2, posebno je pogodan za baby berbu gdje je brži obrt i češće košenje.

Ostale sorte (Giant Winter, Butterfly) - daju slične rezultate, zavisno od njege i termina sjetve.

Na površini od 1.000 metara kvadratnih plastenika može se očekivati prinos od 2 do 3 tone špinata, što u kombinaciji s trenutnom cijenom daje vrlo dobar ekonomski rezultat. Naime, na pijacama trenutno postiže cijenu od 5 KM po kilogramu, što ovu kulturu čini isplativom i sigurnom za proizvođače, piše Agroklub.