
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne olakšice od 4,5 odsto i kreditne olakšice od sedam odsto, objavila je Centralna banka.
Prilikom donošenja navedene odluke, Izvršni odbor je pre svega imao u vidu ostvareno i očekivano kretanje inflacije u narednom periodu, kao i rizike iz međunarodnog okruženja koji mogu uticati na njeno kretanje.
Nadležni su saopštili da je međugodišnja inflacija nastavila da se kreće u granicama cilja (3±1,5 odsto), s tim da je, u skladu s očekivanjima Izvršnog odbora, u maju iznosila 3,5 odsto, u najvećoj meri zbog rasta svetskih cena nafte i po tom osnovu viših cena naftnih derivata na domaćem tržištu u tom periodu. Rast cena naftnih derivata usled rasta globalnih cena nafte delom je ublažen merama koje je donela Vlada Srbije – smanjenje akciza na gorivo i snabdevanje tržišta iz sopstvenih rezervi, saopštio je NBS. Izvršni odbor ističe da cene hrane od novembra 2025, međugodišnje posmatrano, beleže pad, koji je u maju 2026. iznosio 1,5 odsto, kao i da ni tri meseca nakon isteka uredbe o ograničenju trgovačkih marži nema većih korekcija cena proizvoda koji su bili obuhvaćeni uredbom. Kako je navedeno, imajući u vidu za sada dobru poljoprivrednu sezonu i rod voća i povrća, cene neprerađene hrane bi mogle imati pozitivan (dezinflatorni) uticaj na kretanje inflacije. Bazna inflacija je relativno stabilna i kreće se oko gornje granice cilja za ukupnu inflaciju. Sukob na Bliskom istoku i dalje predstavlja jedan od ključnih izvora globalne neizvesnosti, iako su tenzije u prethodnom kraćem periodu bile ublažene postizanjem primirja tokom pregovora o okončanju sukoba, što je praćeno smanjenjem svetske cene nafte koja se nalazila u padu prethodnih mesec dana. Većina centralnih banaka ocenjuje da razmere i trajanje sukoba, kao i vreme potrebno za normalizaciju tokova, zahtevaju oprezan pristup vođenju monetarne politike i zadržavanje njenog restriktivnog karaktera. Evropska centralna banka je u junu povećala svoju referentnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, na 2,25 odsto, nakon što je inflacija u evrozoni u maju dostigla 3,2 odsto, a pre objave junskog podatka od 2,8 odsto. Ova odluka doneta je uz ocenu da je povećanje neophodno kako bi se inflacija vratila na ciljanih dva odsto u 2027. godini. Sistem Federalnih rezervi (FED) u junu nije menjao visinu raspona svoje referentne stope. Izvršni odbor Narodne banke Srbije će, kako je navedeno, nastaviti pažljivo da prati geopolitička dešavanja, kretanja na robnim i finansijskim tržištima, razvoj trgovinskih odnosa i poteze vodećih centralnih banaka. Prema majskoj srednjoročnoj projekciji, inflacija bi trebalo da uspori do septembra, a da se zatim nađe oko gornje granice cilja kao posledica niske baze iz septembra prošle godine usled primene uredbe kojom su marže u trgovini na veliko i malo bile ograničene na 20 odsto.