Nakon loše 2022., obvezni fondovi drugog mirovinskog stupa, koji upravljaju štednjom više od dva milijuna građana, u prvoj polovini ove godine bilježe pozitivne trendove.
Fondovi kategorije A ostvarili su rast od gotovo 9 posto, u kategoriji B, u kojoj je imovina najvećeg broja zaposlenika, prinosi su veći od pet posto, dok se najsporije oporavljaju fondovi kategorije C. Prošle godine prinosi domaćih fondova u svim kategorijama bili su negativni zbog poremećaja na svjetskom tržištu kapitala.
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman ocijenio
je u utorak da su obvezni mirovinski fondovi (OMF) pokazali veliku
otpornost, poručivši da će i zakonske izmjene omogućiti i pokazati da
drugi stup može osigurati pristojne mirovine.
Žigman je to rekao
na četvrtom Financial Brunchu (FiBra) u organizaciji Udruge društava za
upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajucih društava
(UMFO), na kojem je bilo riječi i o ulaganjima u zelenu budućnost.
Uz
ocjenu da su OMF-ovi pokazali veliku otpornost, Žigman je ustvrdio da
minusi lani, u usporedbi s drugim zemljama, i "nisu bili tako veliki".
Rekavši da su fondovi lani prošli kroz "dolinu suza", Žigman je istaknuo
da je ova godina već donijela oporavak, pri čemu u prvih šest mjeseci
prosječni rast sve tri kategorije fondova iznosi pet posto.
Pritom,
fondovi A i B su već nadoknadili lanjske gubitke, dok kod fondova C to
još nije slučaj. Kada je riječ o fondovima C kategorije, najavio je
Žigman, zakonskim izmjenama će se ići na liberalizaciju ulaganja.
-
U jednom dijelu, što se tiče fondova C, sigurno će se ići na veću
liberalizaciju investiranja. U kojem točno dijelu, ne bih spekulirao dok
zakon ne izađe u javnost, izjavio je Žigman.
Najavio je i
mogućnost poduzimanja "dodatnih mjera" da drugi stup mirovinske štednje
ne ispadne nepovoljan, osim za "mali, ekskluzivni klub ljudi". Te mjere
se razmatraju, konačna odluka je na resornom ministarstvu, a između
ostalog se odnose na indeksaciju mirovina iz mirovinskog osiguravajućeg
društva, mogućnost brže isplate iz tog društva (...) a trebale bi
omogućiti da mirovinska reforma bude povoljnija za sve one koji u
budućnosti idu u mirovinu, najavio je Žigman.
Ocijenio je da
mirovinski fondovi rade maksimalno u zadanim okvirima, a da će
tranzicija koja se odvija, koja će završiti onda kada će u mirovinu ići
građani koji su cijeli radni vijek proveli i u drugom stupu, pokazati
uspješnost cijelog modela.
- Uz određene korekcije koje će se pojaviti u zakonu, smatram da će drugi stup pokazati da može osigurati (...) pristojne mirovine, izjavio je Žigman.
Ulaganja u zeleno i održivo
Zakonske izmjene koje predstoje u sferi obveznih mirovinskih fondova,
najavio je Žigman, također će ići i u smjeru većih ulaganja u zeleno i
održivo.
- Danas, kad se govori o bilo kakvom ozbiljnom
investiranju, ESG je jedna od glavnih tema i nešto što je neizbježno,
ustvrdio je.
Naime, ESG kriteriji (ESG - Environmental, Social,
and Governance) su nefinancijski pokazatelji koji se odnose na
strategije i politike kompanija kada je riječ o okolišu, društvu i
upravljanju, a fondovi, rekao je Žigman, mogu već i sada, na
dobrovoljnoj osnovi i prije zakonskih izmjena, voditi računa da ulažu
svoj kapital u tvrtke koje ispunjavaju te standarde.
Žigman je
rekao i da je doprinos financijske industrije i njenog kapitala ključan u
zelenoj tranziciji, u smislu ulaganja u one tvrtke koje idu prema
zelenom.
Kada je riječ o izazovima u zelenoj tranziciji, osim
"greenwashinga", to jest neetičnog korištenja i deklariranja zelenih
parametara, Žigman je izdvojio i pojam "greenflation", kojim se sugerira
da će zbog te tranzicije rasti određene cijene.
To se može
primjetiti i sada u dućanima, jer su neki "zeleni" proizvodi skuplji od
onih koji to nisu, kazao je Žigman, ustvrdivši i da je "zeleno" trenutno
pomalo ekskluzivno i za višu klasu, poput električnih automobila, pa
treba povesti računa da postane dostupno svim građanima.
Štimac: Treba dati vremena drugom stupu da akumulira novac
Predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja i predsjednik UMFO-a Dubravko Štimac
također je napomenuo da ljudi koji sada idu u mirovinu u drugom stupu
su boravili 20 godina, to jest pola radnog staža, ocijenivši će se puni
efekti članstva u drugom stupu osjetiti za one osiguranike koji u njemu
provedu cijeli radni vijek. "Naprosto treba dati vremena drugom stupu da
akumulira novac", poručio je Štimac, ocjenjujući i da će najavljene
"modifikacije u fazi isplate" dati rezultata.
Štimac je
izvijestio da obvezni mirovinski fondovi trenutno imaju 2,2 milijuna
članova, dok neto imovina tih fondova iznosi 18,55 milijardi eura.
Kao
i Žigman, i Štimac je istaknuo da je prošla godina bila poprilično
teška za sve sudionike na tržištu kapitala, pa su fondovi zabilježili
negativne prinose, no zato su u dosadašnjem dijelu ove godine pozitivni,
pa u fondu A prinos iznosi 8,57 posto, fondu B 5,25 posto a fondu C
1,07 posto.
Kada se gleda zadnjih deset godina. Štimac je
ocijenio da je situacija "dosta dobra", pri čemu prosječni godišnji
prinos u tom razdoblju za fond A iznosi 6,9 posto, fond B 4,88 posto, a
fond C 3,2 posto.
Tvrtka Professio Energia u vlasništvu je
mirovinskih fondova, izlistana je na Zagrebačkoj burzi, bavi se razvojem
projekata iz sfere obnovljivih izvora energije, a kako je ocijenio njen
direktor Mario Klarić, mirovinski fondovi su izuzetno kompatibilni s ulaganjima u energetiku.
- Mirovinski fondovi su dugoročni ulagači, a energetika upravo traži jedan takav dugoročni pogled na investiciju, ustvrdio je Klarić.